
Inspektori Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske Federacije stigli su u Bosnu i Hercegovinu, nakon što je bh. proizvođačima uvedena privremena zabrana izvoza, piše “Al Jazeera“…
Odmah su krenuli u obilazak lokacija na kojima se proizvodi i skladišti voće i povrće namijenjeno ruskom tržištu. Ruski inspektori žele upoznati i fitosanitarni sistem u Bosni i Hercegovini.
Posjeta je uslijedila nakon što je BiH u Rusiju izvezla breskve iz Gvineje s falsifikovanim certifikatima.
“Fitosanitarni inspektori […] na terenu će provjeriti funkcionalnost fitosanitarnog sistema kod ostalih nadležnih organa entiteta i Brčko distrikta BiH, a posjetiće i neke fitosanitarne laboratorije. Težište inspekcije će ipak biti na proizvođačima i izvoznicima kao i na fitosanitarnoj inspekciji. Biće neophodno dokazati da je bilje (voće i povrće) koje se izvozilo ili izvozi porijeklom iz BiH i da se ne radi o reeksportu iz država koje su uvele trgovinske sankcije Rusiji”, saopštila je Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja.
Inspektori su danas u posjeti proizvođačima i izvoznicima u Hercegovini, a u petak je planirana posjeta banjalučkoj regiji.
Izvještaj po povratku u Moskvu
Hoće li izvoz biti nastavljen, zavisi o ishodu posjete ruskih inspektora Bosni i Hercegovini. Međutim, BiH još nije riješila ni ranije slučajeve falsifikovanih certifikata za izvoz, pa je upitno s kakvim informacijama i u kakvoj atmosferi dočekuje ruske inspektore.
“Na osnovu utvrđenog stanja u BiH, inspekcija će po povratku u Moskvu sačiniti izvještaj na osnovu koga će ruska služba odlučiti o ukidanju privremene zabrane”, napominje Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja.
Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja spremala se za dolazak ruskih inspektora.
Dan prije njihove posjete predstavnici inspektorata oba entiteta i distrikta Brčko pozvani su u Upravu na hitni sastanak.
U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, ne znaju s kakvim informacijama će bh. inspektori dočekati ruske kolege.
“Federalna uprava za inspekcijske poslove do sada nije dobila nikakvu zvaničnu informaciju od Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH, koja je i nadležno nacionalno tijelo po ovom pitanju. Dakle, ne znamo koji je razlog obustave izvoza voća u Rusku Federaciju, da li je eventualno problem porijeklo roba, kvalitet roba ili fitocertifikati”, kazala je Ivana Jusufbegović iz Federalne uprava za inspekcijske poslove.
Falsifikovani dokumenti
Da je riječ o lažnim certifikatima, pomoću kojih su breskve iz Gvineje transportovane kao bh. roba u Rusiju, Al Jazeeri je potvrđeno ranije iz Uprave za zaštitu zdravlja bilja.
Saznajemo da su certifikati falsifikovani po uzoru na one koje izdaju inspektori iz Republike Srpske.
Dokument s kojim se roba izvozi van granica Bosne i Hercegovine nije teško falsifikovati i to nije prva prevara takve vrste, kažu u Upravi za inspekcijske poslove RS-a. U više navrata su se susretali sa falsifikovanim certifikatima pomoću kojih se iz BiH izvozilo u Rusiju.
“Koliko je banalna situacija do koje idu falsifikatori jeste da smo imali čak u potpisu da je fitosanitarni inspektor Zlatan Ibrahimović, da je pošiljka izvezena od strane izvoznika čije je sjedište u Laktašima kod Visokog”, rekla je Dušanka Makivić, iz Uprave za inspekcijske poslove RS-a.
Ko je odgovoran i koja firma je dovela u pitanje cjelokupan izvoz, ne otkrivaju ni iz jednog inspektorata,
Raniji slučajevi
Bosni i Hercegovini ovo nije prvi skandal ove vrste.
I ranije je utvrđivano da se uz pomoć falsifikovanih certifikata roba iz uvoza izvozila kao domaći proizvod. Primjeri su izvozi poljoprivrednih proizvoda u Bjelorusiju i izvoz mesa u Tursku.
I o tim slučajevima SIPA vodi istrage, ali šute na pitanje šta su te istrage pokazale i jesu li dovele do odgovornih.
Ko je odgovoran ne znaju ni u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. I oni čekaju rezltate SIPA-ine istrage, uz podsjećanje da niz sličnih skandala sa falsifikovanim sertifikatima za izvoz, ozbiljno utiče i na ugled zemlje.
Sada Rusi u BiH dolaze lično se uvjeriti s kim posluju. Uprava se za njihov dolazak sprema čišćenjem zgrade, dok na pitanje ko će oprati ukaljan obraz zemlje – niko ne odgovara.