
“Tradicija prodaje kupusa ovdje datira od prije 50-60 godina, a moja porodica se time bavi već tridesetak godina. Zapravo, narod u ovom kraju nije ni imao drugog izbora nego da krene u proizvodnju koja se, evo, zadržala sve do današnjih dana”, kazao je Senad Muratspahić iz Dražev Doca.
Ističe da je “vakufski kupus“ u bivšoj Jugoslaviji bio jedan od najtraženijih i da nije izgubio kvalitet koji prave mušterije i danas znaju prepoznati…
“Samo draževsko polje dat će ove godine oko hiljadu tona kupusa. Potražnja je velika, a pojavili su se i neki novi kupci iz Zenice, Sarajeva i Krajine. Ima i onih koji s kamionima dolaze iz Hercegovine i Banje Luke”, naglasio je.
On ističe kako bi volio kada bi se na području gornjovakufske općine izgradila tvornica u kojoj bi se kupus kiselio i kao takav distribuisao do kupaca.
“To bi bilo dobro jer bi zaposlio jedan broj radnika. Osim toga, mi koji uzgajamo kupus u startu bismo znali po kojima uslovima i kome ćemo na jesen predati naš proizvod”, kaže Senad.
Slično razmišljaju i prodavači kupusa iz Bugojna.
Besim Bevrnja uzgaja kupus već petnaest godina, te pretpostavlja da će ove godine imati tonu kupusa, koji po vrećici od 15-16 kilograma prodaje za 7-8 KM.
“Nekada sam živio od plaće koju sam zarađivao u preduzeću “Slavko Rodić“. Sad sam penzioner, a kako ni supruga ni djeca nemaju posao, odlučili smo se baviti poljoprivredom. Uzgajamo razno povrće, a imamo i malinjak”, kaže Bevrnja.
Poljoprivrednik Selim Čusto, kaže kako je urod kupusa ove godine manji u odnosu na prošlu godinu.
Dodaje da se bavi i prodajom sira koji pravi njegova supruga, za kupce koji najčešće dolaze iz Mostara i drugih hercegovačkih gradova.
“Imam 250 ovaca, 15 krava, nekoliko junica i bikova. Sve u svemu, posla je puno. Ali, ko hoće da radi, i od ovoga se može pristojno živjeti”, kazao je Čusto.