Podsjećaju da je drastičan pad glavnih američkih indeksa, koji je započeo u petak prošle sedmice, intenziviran u toku jučerašnjeg dana trgovine; “Dow Jones Industrial” je pao za 4,6 posto, a u jednom trenutku (sat vremena prije kraja trgovine) je čak dostigao najveći pad u svojoj historiji – 1.600 indeksnih poena; dok je “S&P 500” izgubio 4,1 posto svoje vrijednosti, piše “Fena”…

Kao reakcija na vijesti sa američkih tržišta došlo je do pada vrijednosti japanskog “Nikkei” indeksa za 4,7 posto, a jutros i njemačkog “DAX”-a (na otvaranju pad je iznosio 3,6 posto, u toku trgovine pad je smanjen na 2,4 posto)…

Iz Sarajevske berze ističu da nije jasno šta je u stvari uzrok tog naglog pada na američkim berzama, te da se spekuliše da je to rezultat dugotrajnog pregrijavanja tržišta i straha od skorog rasta kamatnih stopa, što bi označilo kraj ere jeftinog novca za tržišta kapitala.

Dodaju u da je jedan od faktora koji je doprinio silini pada su i veliki broj “stop-ordera” kao i uticaj automatizovane (algoritamske) trgovine, budući da je sat vremena prije zatvaranja tržišta primijećen enormno veliki ulazak prodajnih naloga na tržište.

Međutim, smatraju da scenario ponavljanja globalne krize iz 2007./08. trenutno nije vjerovatan, budući da su fundamentalni pokazatelji američke i ostalih razvijenih ekonomija u svijetu više nego solidni, a finansijske institucije su na većem stepenu kapitalizacije nego što je to bio slučaj 2007. godine.

Također, naglašavaju da mnogo toga zavisi od dešavanja na tržištima u slijedećim danima, i od reakcija odgovornih, prvenstveno američkog “Fed”-a i Evropske centralne banke.

Sigurno da će tako biti i u četvrtak i petak u renoviranom sarajevskom hotelu “Holiday”, gdje se očekuje rekordan broj izlagača, ali i posjetilaca.

Cilj festivala je promocija vinske industrije i kulture vina, turizma i ugostiteljstva, proširenje gastro ponude Bosne i Hercegovine, kao i promjena imidža BiH u promociji i razvoju sajamskog i festivalskog turizma…

“Svečano otvorenje je planirano u četvrtak u 17 sati, nakon čega počinje dvodnevna bajka za sve ljubitelje vina. Posjetioci festivala u ova dva dana uživat će u odabranim proizvodima koje će im prezentirati izlagači iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne gore, Makedonije, a tradicionalno, najveći broj izlagača je iz BiH. Uz odličnu ponudu pića i gastronomskih delicija i specijaliteta, posjetioce očekuje i bogat kulturno zabavni program”, poručuju iz organizacionog odbora međunarodnog festivala vina i gastronomije “Sarajevo vino fest 2018“.

Prošle godine na festivalu su bile brojne poznate ličnosti iz kulturnog i javnog života BiH, kao što su Halid Bešlić, Moamer Kasumović, Elmir Jukić, Nijaz Skenderagić, Amela Radan, Zlatko Arslanagić Harbe i svi oni su najavili dolazak na “Sarajevo vino fest 2018”.

Kako su za “Akta” portal potvrdili u Ministarstvu privrede ovoga Kantona donesena je i Odluka o davanju saglasnosti za prijenos ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju željeznih ruda na lokalitetu “Radovan” općina Gornji Vakuf-Uskoplje sa koncesionara “Glanz Investment” d.o.o. Sarajevo na privredno društvo “Ludiya” d.o.o. Sarajevo…

Sami proces pribavljanja dokumentacije oko istraživanja zlata na ovom lokalitetu traje već godinama. Još 2014. godine predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona (SBK) i malezijske firme Glanz investment u Travniku su potpisali ugovore o koncesiji za istraživanje i eksploataciju željezne rude, te zlata i obojenih metala na dva lokalita općine Gornji Vakuf/Uskoplje.

Koncesija je data na 30 godina, a najavljena ulaganja su bila 30 miliona maraka uz otvaranje oko 500 radnih mjesta.

U Ministarstvu su pojasnili kako za bilo kakva dalja istraživanja su potrebne dozvole, kao o odobrenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. Na adresu ovoga Ministarstva, kažu još uvijek nije dostavljen zahtjevi za istraživanje pomenutih mineralnih sirovina na predmetnim lokalitetima.

S druge strane, investitor je voljan realizovati navedeni projekat, međutim već tri godine od državnih organa čekaju odobrenja kako bi krenuli u investiciju.

Prema pričama ljudi iz ovog kraja zalihe zlata ovdje su velike. U Mačkarama su postojale topionice gdje se topilo zlato koje je kasnije prodavano u Evropi. Izvozilo se čisto zlato, mnogi su se u to vrijeme i obogatili zahvaljujući zlatu i živi.

Tržišna vrijednost “Amazona” danas je narasla na 685 milijardi dolara, što je za milijardu dolara više od vrijednosti “Microsofta“.

Od “Amazona” su veći još samo “Apple”, čija je vrijednost 815 milijardi i “Alphabet” (vlasik Googlea) koji vrijedi 750 milijardi dolara…

“Amazon” u posljednje vrijeme bilježi odlične rezultate u poslovanju, a njegove dionice porasle su skoro 21 posto ove godine, mnogo više nego što su porasle dionice “Alphabeta” i “Microsofta”.

U srcu očuvane prirode, u Gornjem Očaušu, udaljenom pedesetak kilometara od Teslića, osnovao je farmu alpskih koza “Mons produkt”.

Na nadmorskoj vidsini od 950 metara oformio je “alpina stado”, a uz to posjeduje i centar za proizvodnju rasplodnog repromaterijala.

“Uzgoj alpskih koza započeo sam u maju 2014. godine u rodnom Tesliću. Nabavio sam 76 grla iz Francuske, a danas, četiri godine kasnije, imam 230 koza. Štala koju sam sagradio može primiti 350 grla, ali cilj mi je farma od 600 koza i tome ću težiti u narednom periodu”, kaže Klječanin.

Miroslav Klječanin – MonsProdukt.com

Uz posao uzgoja koza, ovaj poljoprivredni proizvođač koji je stekao veliko iskustvu u inostranstvu, bavi se i proizvodnjom kozjeg mlijeka, polutvrdog sira, kremastog sirnatog namaza, jogurta i surutke, koje plasira na tržište Srpske, jer još nema uslove za izvoz.

“Mjesečno proizvedem oko 800 kilograma sira i sve prodam u tržnim centrima sa kojima sarađujem. Cilj mi je da nađem kooperante od kojih bih otkupljivao mlijeko i pravio sireve za izvoz, jer ovdje kilogram kozjeg sira košta 20 KM, dok u inostranstvu cijena dostiže 50 maraka. Pravim ekološki sir, jer je stoka na ispaši u planini što garantuje visok kvalitet mlijeka, a time i sira, što stranci poštuju i dobro plate”, kaže Klječanin.

Dodao je da sirovo mlijeko ne prodaje, jer ekonomski nije isplativo, te pojasnio da su za kilogram krem sira potrebna četiri litra mlijeka, dok za polutvrdi, kriška sir treba osam litara.

“Najveći mi je problem što nemam sopstvenu mehanizaciju pa ne mogu proizvoditi hranu za stoku iako imam zemlju. Za sada sve kupujem, ali cilj mi je da zaokružim proizvodnju i nadam se da će već sljedeće godine i taj problem biti riješen”, priča ovaj optimistični Teslićanin.

Ideju za bavljenje ovim poslom dobio je tokom dugogodišnjeg boravka u Italiji, gdje je obišao na desetine farmi koza.

“U alpskom dijelu Italije ima mnogo farmi i mljekara, jer je kozji sir izuzetno cijenjena i zdrava hrana. Gledao sam kako rade i proces preslikao na svoju farmu. Zadovoljan sam rezultatima i siguran sam da će mi ovaj posao u budućnosti donijeti dobru zaradu”, nada se Klječanin.

Savjetovao je građanima bh. entiteta RS da ne idu u inostranstvo, jer se uz malo truda i rada može živjeti više nego solidno.

“U Italiji i Švicarskoj nema ni metra neobradivih površina, ljudi podižu neke zidine kako bi dobili metar korisne zemlje i zasijali čokot vinove loze, a mi ostavljamo desetine hektara zemlje da propada i idemo kod stranaca da nas iskorištavaju. Nećemo da iskoristimo idealne prirodne uslove uz 50 posto manje ulaganja nego u drugim zapadnim zemljama. Uz ovoliko slobodne zemlje možemo realizovati šta god poželimo”, rekao je Klječanin.

Klječanin je jedini poljoprivredni proizvođač na području opštine Teslić koji ima organizovanu proizvodnju u kozarstvu. Farmu i mljekaru opslužuje pet stalno zaposlenih radnika, a zavisno od sezone broj se povećava.

Miroslav u planu ima i pokretanje pogona za preradu i pakovanje šumskih plodova.

“Ovaj kraj je izuzetno bogat zdravim, šumskim prirodnim plodovima i u planu imam da beremo gljive, šipak, borovnice i sve drugo što nađemo jestivo u šumi. To ćemo pakovati i plasirati na tržište, jer sve što priroda daje na Očaušu treba da iskoristimo”, smatra Klječanin.

Riječ je o strmoglavom padu svih berzi koji još uvijek niko ne može objasniti, a to je najveći pad u posljednjih nekoliko godina. I dok jedni smatraju da kriza dolazi ranije, a drugi da je riječ o normalnoj korekciji cijena dionica, ekomomski analitičari ističu da BiH ne mora brinuti o takvim stvarima, barem zasad, piše “Radio Sarajevo“…

Naime, SAD, Evropa i Azija prema bilježenjima brokerske kuće “Intercapital” nalaze se u crvenom ili ljubičastom intervalu, zbog drastičnog pada berzi, a Hrvatska, Rumunija i Bugarska imaju najveći pad u Evropi. U zelenom, pozitivnom spektru poslovanja ostale su jedino BiH i Slovačka.

“Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, kao i većina drugih malih tranzicijskih tržišta, nije u dovoljnoj mjeri povezano sa međunarodnim tržištima da bi se turbulencije koje su zabilježene početkom ove sedmice prelile i na domaće tržište”, pojasnio je izvršni direktor Sarajevske berze (SASE) Almir Mirica.

To praktično znači da dionice u BiH premalo zavise od onih u ostatku svijeta, te je potrebna mnogo veća kriza kako bi se ona osjetila na tržištu naše zemlje. Ipak, brojni analitičari zabrinuti su jer ne mogu sa sigurnošču utvrditi pad dionica širom svijeta.

“Drastični pad glavnih američkih indeksa, koji je započeo u petak prošle sedmice, dostigao je vrhunac u ponedjeljak. “Dow Jones Industrial” je dostigao najveći pad u svojoj historiji, a kao reakcija na vijesti s američkih tržišta došlo je do pada japanskog “Nikkei” indeksa, njemačkog “DAX”-a, ali brojnih drugih indeksa. Analitičari još nisu sigurni šta je uzrok naglog pada indeksa u SAD-u.

Jedina vijest vrijedna pomena je bila objava podataka o nezaposlenosti u SAD, prema kojima je došlo do pada stope nezaposlenosti i početka rasta ličnog dohotka. Analitičari smatraju da je ovo kod investitora izazvalo strah od inflatornih pritisaka, koji bi uzrokovali (brže) povećanje kamatnih stopa od strane američke centralne banke. Ovo bi svakako označilo kraj ere jeftinog novca za tržište kapitala, što je neke investitore ponukalo da realizuju svoju kapitalnu dobit”, pojasnio je direktor Mirica.

Dodao je kako je, ipak, do smirivanja situacije došlo već naredni dan, te da iako nisu nadoknađeni gubici indeksa trgovanje je bilo generalno optimističnije.

Ironično, brojni analitičari pojašnjavaju kako je do pada dionica, odnosno berzi došlo zbog poboljašnja rada privrede, zbog čega su se mnogi zabrinuli da bi uskoro moglo doći do neke velike finansijske krize, poput one iz 2008. i 2009. godine.

To je izazvalo i ozbiljne reakcije nadležnih organa koji istražuju sve uzroke pada, ali moguće kretanje berzi u narednom periodu.

“Kao što tržište brzo padne, tako brzo se može i oporaviti. U prosjeku je potrebno oko pet mjeseci da se pad od 10 do 20 posto vrati na početno stanje, isto toliko je potrebno i da padne“, objasnio je Sam Stovall, investicioni strateg.

Potvrđeno je da je LA Times kupila kompanija “Nant Capital” čiji je vlasnik hirurg i biznismen, Patrick Soon-Shiong.

Soon-Shiong je za kupovinu “Los Angeles Timesa” platio 500 miliona dolara u gotovini…

Prema potpisanom ugovoru, novi vlasnik je stekao vlasništvo i nad još nekim manjim lokalnim medijskim kućama poput lista “The San Diego Union-Tribune”.

“Los Angeles Times će nastaviti tradiciju nagrađivanog novinarstva”, rekao je novi vlasnik, te dodao da ne planira unositi radikalne promjene u radu dnevnog lista.

U januaru 2018. godine u odnosu na januar 2017. godine ukupna naplata direktnih poreza manja je za 4.407.935 KM, ili iskazano u procentu za 3,34%.

U strukturi direktnih poreza naplaćeno je:

• poreza na dobit u iznosu od 17.500.605 KM, što je više za 33,93% ili 4.433.813 KM, od čega je zabilježen rast naplate poreza na dobit preduzeća za 39,65% ili za 3.748.836 KM, dok je naplata poreza na dobit banaka i drugih finansijskih institucija povećana za 18,97 % ili za 684.978 KM;
• porez na imovinu naplaćen je u iznosu od 16.696.030 KM, što je više za 18,46% ili za 2.601.972 KM;
• ostali porezi naplaćeni su u iznosu od 153.926 KM, što je više za 7,12% ili za 10.234 KM;
• porez na dohodak naplaćen je u iznosu od 32.824.925 KM, što je povećanje za 13,91% ili za 4.008.649 KM;
• naknade i takse naplaćene su u iznosu od 38.752.718 KM, što je manje za 31% ili za 17.409.713 KM…

U januaru 2018. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i nezaposlenost u ukupnom iznosu od 257.047.122 KM, što u odnosu na januar 2017. godine predstavlja povećanje za 19.778.192 KM ili iskazano u procentu za 8,34%.

Naplaćeni doprinosi iznose:

• doprinosi za PIO/MIO 142.169.576 KM;
• doprinosi za zdravstveno osiguranje 102.841.074 KM;
• doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti 12.036.472 KM.

Prema službenim evidencijama iz Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, broj zaposlenih u Federaciji BiH prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.1.2018. godine je 511.318.

Bingovo preuzimanje kompanije “Tuzlanski kiseljak” još je jedan korak u pravcu razvoja sveobuhvatnog sistema “od polja do stola” koji je ključan za razvoj države.

Najbolji primjer uspješne primjene ovog sistema je Hrvatska, kojoj je on pomogao da izraste u regionalnu silu…

Ako zanemarimo trenutne probleme u “Agrokoru” koji su nastali zbog preuzimanja “Mercatora”, treba reći da je ova korporacija godinama uspješno primjenjivala ovaj sistem, što je Hrvatskoj omogućilo da kontroliše vlastito tržište i postane regionalni lider u trgovini.

Na ovaj način je “Agrokor” imao zaokruženu cjelinu proizvodnje, obrade, transporta i prodaje proizvoda.

U BiH to nikada prije nije bilo moguće jer su strani trgovinski lanci kontrolisali tržište i prodavali uglavnom stranu robu.

Međutim, posljednjih godina domaći lanci, predvođeni “Bingom”, preuzeli su većinski udio na tržištu, čime se otvorila i mogućnost veće zastupljenosti i razvoja domaćih brendova.

Veliki broj brendova posljednjih godina povećao je udio na tržištu upravo zahvljujući razvoju domaćih trgovinskih lanaca.

Kada se uzme u obzir da je BiH samo u 11 mjeseci prošle godine uvezla vode u vrijednosti od 133 miliona KM, onda je jasno koliki je prostor za širenje pred “Tuzlanskim kiseljakom”.

Lokaciju gdje će biti izgrađena mljekara će osigurati općina, a investitor će donijeti opremu i svoju tehnologiju.

“Investitor je iz Austrije i otkupljivat će mlijeko s područja Srebrenice, a proizvod će biti plasiran na prostoru BiH”, kazao je Maletić…

Otvaranjem mljekare bit će otvorena i nova radna mjesta.

“U toku sljedeće sedmice ići ću u Austriju da potpišem ugovor s austrijskom firmom. Narednih mjeseci očekujemo investitora da dođe u Srebrenici s idejnim projektom. Otvaranjem mljekare biće zaposleno 20 do 30 ljudi”, kazao je Grujičić.

Ova kompanija je u četvrtom kvartalu zaradila 91 milion dolara, što je prvi pozitivni neto prihod od kada je 2013. godine izašla na berzu.

Prihod je u četvrtom kvartalu dostigao 732 miliona dolara, što je povećanje za dva posto na godišnjem nivou…

Vrijednost akcija “Twittera” porasla je nakon objavljivanja ovih informacija za 22 posto, na 32,94 dolara.

Ova društvena mreža trenutno ima oko 330 miliona korisnika.

Kako je saopštila Evropska komisija, stopa zaposlenosti stanovnika starosti od 20 do 64 godine stalno je rasla protekle tri godine.

Prošle godine je u odnosu na 2016. povećana za 1,7 posto, odnosno za četiri miliona stanovnika, od čega 2,7 miliona ljudi u eurozoni, prema najnovijem Kvartalnom izvještaju o zaposlenosti i socijalnom razvoju u Evropi…

Broj zaposlenih u stalnom radnom odnosu je za godinu dana, od trećeg tromjesečja 2016. godine, porastao za 2,8 miliona, a broj onih koji imaju ugovore na određeno vrijeme povećan je za 900.000.

Radnika sa punim radnim vremenom je 2017. bilo 181 milion, odnosno za tri miliona više, a onih koji ne rade puno radno vrijeme bilo je 42,7 miliona, 300.000 više nego 2016.

“Rast se vratio u Evropu. Zaposlenost u EU je dostigla najviši nivo ikada zabilježen sa više od 236 miliona zaposlenih ljudi. A nezaposlenost stalno pada”, kazala je Evropska komesarka za zapošljavanje i socijalna pitanja, Marijan Tisen.

Prošle godine uložili su znatan novac u proširenje kapaciteta pa se mogu očekivati još veći uspjesi.

Proizvode isporučuju i takvim imenima kao što su: Versace, Cavali, Dolce&Gabbana, Diadora, Sportalm, Moschino, Uni&forma, Goretex i drugi.

Svojim kapacitetima, kvalitetom, cijenom i rokom isporuke Contessa nema problema sa plasmanom, nego štaviše ima problema da prihvati nove upite, a da ne naruši postojeće obaveze, piše “Biznis Info“…

Proizvodni kapaciteti su kontinuirano obnavljani i modernizovani, a prošle godine je realizovana značajna investija u građevinske objekte, mašine i proizvodni softver.

Izgrađeno je novih 700 m2 proizvodno skladišnog prostora (ukupno 2.200 m2), kupljene su nove mašine. Ukupna vrijednost investicije iznosi preko 300.000 KM.

Danas se na 6 proizodnih linija proizvode tri grupe proizvoda: sportska odjeća sa posebnim karakteristikama, specijalna odjeća i proizvodi za namještaj (stolice, fotelje i sl.).

Od ukupne proizvodnje 99% proizvoda ide do stranog kupca direktno ili preko namještaja koje Contessini kupci izvoze.

Kupac sportske opreme iz Italije je jedan od najvećih svjetskih inovatora u ovoj oblasti. Jedna od karakteristika sportske opreme je da u bilo kakvim temperaturnim uslovima odjeća sprečava gubitak energije (toplote) sportiste.

Proizvodni softver obezbjeđuje da nakon skeniranja i pakovanja proizvoda u ambalažu kupac istog momenta ima informaciju o tome jer ima pristup online.

“Roseljhoznadzor” od 14. februara 2018. godine uvodi vremensko ograničavanje na uvoz svježih krušaka iz Srbije u Rusiju, uključujući i preko treće strane, do održavanja razgovora na ekspertskom nivou i razjašnjavanja situacije sa kompetentnim službama države, saopštili su u resoru.

“Roseljhoznadzor” je naveo da je više puta srbijanskoj Nacionalnoj organizaciji za karantin i zaštitu rastinja prijavljivao da je zabrinut zbog problema sa kvalitetom ove sorte iz Srbije…

Fieri je bio gost ovog restorana koji se nalazi u Arizoni, te je sa svojim saradnicima snimio posebnu emisiju o bosanskom restoranu za nacionalnu televiziju, koja će biti emitovana početkom marta.

Vlasnik i glavni kuhar restorana Ahmet Ališah kuhao je za Fieria dva sata pred kamerama, a kaže da je to za njega bio šlag na tortu. Ališah se prisjetio i otvaranja restorana prije 10 godina, kao i njihovog puta od početka do prvog mjesta među 1.653 restorana u Tucsonu.

“Pozvali smo oko 100 gostiju, Bosanaca i Amerikanaca, na otvorenje i privatni party. Hanuma i ja smo naspremali i nakuhali svega. Prvih deset dana gosti su solidno dolazili i trajalo je to neko vrijeme, a onda su počeli da tračaju i izmišljaju, ne valjaju mi ćevapi, izgoreni, mali, dao malo luka, skup burek, nema sirnice. To sam sve doživljavao od Bosanaca i ostalih sa prostora bivše Jugoslavije, ali radili smo, šutjeli i trpili, smijali se plastičnim osmjehom. Ali posao je išao slabo, skoro nikako. Vikend je bio solidan, a radnim danima korak naprijed, nazad dva, i tako u krug”, prisjeća se Ahmet.

Ahmet Ališah – Facebook

Nakon tačno dvije godine, posao se počeo povećavati, a gostiju je svaki dan bilo sve više.

“Postalo je malo lakše, lakše smo disali i ja, i Halida, i naš sin Emir. Radili smo svaki dan po 13 ili 14 sati, tačno 965 dana bez jednog slobodnog dana i pauze. Novinari su čuli za nas, napravili intervju i objavili priču u novinama kako smo vrijedni, kako se borimo već 965 dana bez odmora u gradu koji ima milion stanovnika. Gosti su slijedećih dana navalili, hoće da se slikaju, štipaju me da vide jesam li normalan, radim 965 dana bez odmora”, priča Ahmet.

Uskoro je i komanda Američke vojske naručila hranu iz restorana, specijalni ručak za 250 osoba.

“Kongresmenka Gabriel Giford od nas je naručila ručak za 150 osoba u sklopu svoje predizborne kampanje. Malo po malo, svake godine biznis je sve veći, posjete i dnevna zarada rastu. U restoran dolaze i novinari, daju priznanja, zahvalnice”, kaže Ahmet.

U jelovniku svaki dan nude preko 40 vrsta jela: ćevapi, sarma, gulaš, janjetina, ćufte, piletina, biftek, bečka šnicla, razne pite, doner, grah, tufahije, tiramisu, voćne kuglice bez šećera…

“Amerikanci jedu sve, najviše ćevape, to je čudo koliko vole i obožavaju ćevape. Svakih deset dana napravim oko 3.000 komada, jer dosta njih kupuje svježe, pa roštiljaju kod kuće ili u parku. Vole i miješano meso, gulaš, sarmu, doner kebab, bosanski lonac…Vole baklave, tufahije i hurmašice”, zaključuje Ališah.

“Chef Alisah’s European and Bosnian Cuisine” jelovnik – Facebook

Poseban specijalitet u restoranu Chef's Alisah su, naravno, ćevapi za koje Ahmet tvrdi da jedino on zna recept.

“Niko u Sjedinjenim Državama ne zna napraviti ovakve ćevape. Čak ni moja žena, a 28 godina smo u braku”, našalio se Ahmet.

Restoran Chef's Alisah nije jedini restoran u Americi koji nudi bosanska jela, ali jeste jedini koji nudi isključivo ova jela.

“Postoje restorani koji se nazivaju bosanskim, a prodaju hamburgere i sličnu američku hranu. Ja pravim jela u tradicionalnim posudama na tradicionalan način. Bez friteza i mikrovalnih pećnica”, dodaje Ahmet.

Nakon uvećanja pomenutog iznosa za refundaciju MMF-ovih naknada za obezbjeđenje sredstava i umanjenja MMF-ove naknade za usluge, ukupan iznos za raspodjelu sredstava je 145.822.158,02 KM.

Raspodjela je izvršena po uobičajenom omjeru: jedna trećina za račun Ministarstva finansija bh. entiteta Republike Srpske odnosno 48.607.386,00 KM i dvije trećine za račun Federalnog ministarstva finansija odnosno 97.214.772,02 KM.

Ukupan iznos cjelokupnog Proširenog aranžmana MMF-a za BiH je 443,04 miliona SDR.

Kada se pretvori iz eura u marke, cijena dizela u ovoj zemlji jučer se na pumpama kretala od 2,04 KM do maksimalnih 2,24 KM, a benzina od 2,14 do 2,25 KM po litru. U pitanju su podaci austrijskog auto-moto saveza za pokrajinu Beč.

Sa druge strane, litar dizela jučer je u BiH koštao od 2,10 do 2,30 KM, a benzina od 2,10 do 2,26 KM, što pokazuje kako su cijene veće, ili u najboljem slučaju iste kao u Austriji…

Međutim, ono što se u velikoj mjeri razlikuje su visina plate koja se zarađuje u ovoj srednjoevropskoj zemlji u odnosu na BiH.

Prema posljednjim podacima, prosječna neto plata u Austriji iznosi 2.009 eura, a u BiH tek 439 eura.

“Svjedoci smo da su akcize uvedene olako, gdje niko nije razmišljao o potrošačima i o tome da li će to oni moći iznijeti, a u pitanju je proizvod koji moraju koristiti kako bi mogli normalno funkcionisati u svakodnevnom životu. Slično je i kod drugih ekonomskih usluga”, kaže Slaviša Kajkut, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banja Luke.

Domaći potrošači jedinu utjehu mogu da traže u činjenici da je gorivo u BiH zajedno s onim u Makedoniji i dalje najjeftinije u regionu.

Podsjećamo, građani BiH od 1. februara ove godine plaćaju skuplje gorivo s obzirom na to da je tada na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH, kojim je predviđeno da se putarina povećava za 0,15 KM po litru derivata plus PDV. Povećana je i akciza na lož-ulje sa 0,30 na 0,45 KM po litru, a uvedena je i akciza od 0,30 KM na biogoriva i biotečnosti.

Na sastanku su predstavljeni prijedlozi marketing strategije Asocijacije s ciljem zaštite brenda bh. šljive na tržištu.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla Suad Selimović kazao je da će jedno od ponuđenih dizajniranih rješenja za logotip bh. šljive biti na pakovanjima šljive koja se izvozi na tržište EU.

Po njegovim riječima, Njemačka je najznačajniji kupac bh. šljive te je prošle godine oko 64 posto izvezene šljive upravo izvezeno u tu zemlju.

Također, dodao je, Rusija postaje značajan kupac voća i povrća iz BiH.

Marketinška asocijacija BiH šljive uspostavljena je u decembru prošle godine kako bi se izvršila zaštita bh. brenda za firme koje izvoze na EU tržište i Rusiju, te da se zajednički nastupi na tržištu kroz kvalitetnu marketinšku strategiju.

“Prije svega potrebno je da se definira proizvod, kvalitet, pakovanje, te da se pokuša ujednačiti cijena za taj proizvod, pojeftiniti troškove distribucije i zajednički raditi na promociji identiteta bh. šljive“, ističe Selimović.

Navodi da je bilo zloupotreba bh. proizvoda, odnosno slučajeva da su se na tržištu Njemačke pojavljivale šljive iz Albanije, Bugarske, Rumunije, Poljske na čijim je pakovanjima pisalo bh. šljiva, što su kupci prepoznavali i reagovali.

Selimović naglašava da inspekcije ne mogu u tim slučajevima ništa učiniti te je stoga nužno zaštiti brend.

Brendiranjem bh. šljive očekuje se da će se povećati izvoz, odnosno na taj način će kupci lakše doći do pravog bh. proizvoda, prenosi “Fena”…

Otkup mlijeka od mljekara iz Srebrenice trenutno vrše dvije mljekare.

Kako je kazao načelnik odjeljenja za privredu i razvoj Općine Srebrenica Cvijetin Maksimović, Općina želi podići proizvodnju mlijeka na najviši nivo i pružiti maksimalnu podršku poljoprivrednim proizvođačima.

“Općina čini sve napore kako bi proizvođačima napravila dobar ambijent, a predvidjela je određen podsticaj za proizvođače. Prošle godine Općina je dala podršku mljekarima kroz podsticaj u iznosu 11 hiljada KM, a i ove je godine je planiran podsticaj”, kazao je Maksimović.

Mljekari su uglavnom zadovoljni otkupljivačima mlijeka koji, kako kažu, nikad ne kasne s isplaćivanjem plate.

“Podsticaj imam i zavisi od klase mlijeka. Extra klasa je 30 feninga i smatram da nije možda realna. Moja proizvodnja se povećava iz godine u godinu. Ove godine sam prodao oko 82 hiljade litara mlijeka, a imam dvanaest krava”, kazao je mljekar iz Pala kod Srebrenice, Pašan Mujić.

Konkurs je bio otvoren do 2. oktobra i ukupno je zaprimljeno 225 prijava, od čega je, nakon kvalifikacija i ocjena, odabrano ukupno 137 dobitnika donacije.

U skladu sa uslovima konkursa, ovogodišnje donacije su usmjerene za finansiranje programa, projekata i aktivnosti osnovnih i srednjih škola, profesionalnih/dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, gorskih službi spašavanja i javnih kuhinja na području Bosne i Hercegovine…

Najveći broj dobitnika donacije, ukupno 89, su osnovne i srednje škole kojima će biti donirano 584.727 KM. Sredstva će biti usmjerena za poboljšanje uslova rada odgojno – obrazovnih institucija kroz izvođenje neophodnih adaptacija, opremanje informatičkih kabineta i podršku inkluzivnom obrazovanju djece sa posebnim potrebama i nadarene djece.

Novčana sredstva u iznosu od 181.500 KM namijenjena profesionalnim, odnosno dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama će biti iskorištena za nabavku neophodne vatrogasne opreme i vozila, dok će gorske službe spašavanja donaciju u iznosu od 98.100 KM iskoristiti za nabavku opreme i tehničkih sredstava potrebnih za rad ovih službi.

Kao i prethodnih godina, i ove godine će značajna sredstva biti donirana javnim kuhinjama na području BiH za finansiranje obroka, nabavku hrane i neophodne opreme te humanitarnu pomoć najugroženijim građanima, povratnicima i raseljenim licima. Javnim kuhinjama će biti donirano ukupno 90.673 KM.

Prema odluci Nadzornog odbora, poseban ovogodišnji dobitnik donacije je Savez sjedeće odbojke Bosne i Hercegovine kojem će BH Telecom donirati 45.000 KM.

BH Telecom je u posljednjih dvanaest godina donirao ukupan iznos od 16,5 miliona KM različitim neprofitnim organizacijama, a u svrhu realizacije brojnih projekata iz oblasti zdravstva, kulture, sporta, socijalne pomoći i humanitarnih aktivnosti, a što ga čini najvećim pojedinačnim donatorom u BiH.

Dobitnici donacija

Osnovne i srednje škole: Osnovna škola “Sokolje” Sarajevo, Osnovna škola “Edhem Mulabdić” Sarajevo, Osnovna škola “Ćoralići” Ćoralići – Cazin, Osnovna škola CIM Mostar, Osnovna škola “Berta Kučera” Jajce, Osnovna škola “Čelić” Čelić, Osnovna škola “Kiseljak” Bilalovac- Kiseljak, Osnovna škola “Vražići” Vražići – Čelić, Osnovna škola “Kamenica” Bihać, Osnovna škola “Kalesija” Kalesija, Osnovna škola “Vareš” Vareš, Srednja mašinsko – saobraćajna škola Mostar, Osnovna škola “Špionica” Srebrenik, Osnovna škola “Pazar” Tuzla, “Gimnazija” Velika Kladuša, Osnovna muzička škola Travnik, Osnovna škola “Skokovi” Cazin, Osnovna škola “Travnik” Travnik, “Prva osnovna škola” Srebrenik, Osnovna škola “Turija” Lukavac, Osnovna škola “Grivice” Banovići, Osnovna škola “Harmani II” Bihać, Osnovna škola “Mula Mustafa Bašeskija” Donje Moštre – Visoko, Mješovita srednja škola Tuzla, Osnovna škola “Mirsad Prnjavorac” Vogošća, Osnovna škola “Ustikolina” Ustikolina, Osnovna škola “Meša Selimović” Zenica, Osnovna škola “Fahrudin – Fahro Baščelija” Goražde, Mješovita srednja škola “Safet Krupić” Bosanska Krupa, Osnovna škola “Banovići” Banovići, Srednja škola za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Osnovna škola “Simin Han” Tuzla, Osnovna škola “Mehmed – Beg Kapetanović Ljubušak” Srnice donje-Gradačac, Gimnazija “Visoko” Visoko, Osnovna škola “Konjodor” Bužim, Osnovna škola “Šturlić” Cazin, Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza, Osnovna škola “Breške” Breške –Tuzla, Osnovna škola “Mujaga Komadina” Mostar, Gimnazija Mostar, “Šesta osnovna škola” Mostar, Mješovita srednja škola Bihać, Osnovna škola “Centar” Tuzla, “Šesta osnovna škola” Ilidža – Sarajevo, Osnovna škola “Tinja” Tinja – Srebrenik, Osnovna škola “Vareš Majdan” Vareš, Osnovna škola “Gornja Tuzla” Tuzla, Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo, Osnovna škola “Brijesnica” Doboj Istok, Osnovna škola “Hamdija Kreševljaković” Kamber – Gradačac, Osnovna škola “Izet Šabić” Hotonj – Vogošća, Osnovna škola “6. mart” Hadžići, Osnovna škola “Hadžići” Hadžići, Osnovna škola “Tojšići” Kalesija, Osnovna škola “Mehmed – beg Kapetanović Ljubušak” Sarajevo, Osnovna škola “Vladislav Skarić” Sarajevo, Osnovna škola “El-Manar” Sarajevo, Osnovna škola “Dobošnica” Lukavac, Osnovna škola “Seona” Banovići, Mješovita srednja škola “Bužim” Bužim, Srednja poslovno – komercijalna i trgovačka škola Sarajevo, Osnovna muzička i baletska škola “Novo Sarajevo” Sarajevo, “Prva gimnazija” Sarajevo, Mašinsko – saobraćajna mješovita srednja škola Bihać, Mješovita srednja škola “Musa Ćazim Ćatić” Kladanj, Mješovita srednja škola “Bosanski Petrovac”, “I srednja škola Cazin” Cazin, Osnovna škola “Ostrožac” Cazin, Mješovita srednja mašinska škola Tuzla, Gimnazija “Meša Selimović” Tuzla, Mješovita srednja elektro – mašinska škola Lukavac, Osnovna škola “Fajtovci” Sanski Most, “Gimnazija” Sanski Most, Osnovna škola “Miričina” Miričina – Gračanica, Osnovna škola “Mustafa Ejubović – Šejh Jujo” Mostar, Mješovita srednja škola “Hasan Kikić” Gradačac, Osnovna škola “Hasan Kikić” Gračanica, Osnovna škola “Zajko Delić” Vogošća, Osnovna škola “Višća” Višća – Donja Živinice, Osnovna škola “Edhem Mulabdić” Međiđa Donja – Gradačac, Ekonomska škola Brčko/Distrikt Brčko, Poljoprivredna i medicinska škola Brčko/Distrikt Brčko, Javna ustanova Osnovna škola 1. mart – Edukativni centar Konjević polje, Osnovna škola 1. mart – Edukativni centar – Vrbanjci, Osnovna škola “Ruđer Bošković” Orašje, Osnovna škola “Vladimir Nazor” Odžak, Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” Livno, Osnovna škola “Fra Franjo Glavnić” Glamoč te Općina Kalesija za obuku školske omladine i radnika u privrednim društvima na području Općine Kalesija i nabavku opreme.

Profesionalne/dobrovoljne vatrogasne jedinice: Vatrogasno društvo Vratnik, Dobrovoljno vatrogasno društvo Jablanica, Dobrovoljno vatrogasno društvo Stari Vitez, Vatrogasno društvo Kozarac, Dobrovoljno vatrogasno društvo Bosanska Krupa, Dobrovoljno vatrogasno društvo gradskog područja Mostar Jugoistok Blagaj, Dobrovoljno vatrogasno društvo Općine Kladanj, Vatrogasno društvo Čelić, Vatrogasni savez Županije Posavske, Dragovoljno vatrogasno društvo Domaljevac – Šamac, Dobrovoljno vatrogasno društvo “Visoko” Visoko, te Grad Bihać, Općina Vareš, Općina Bosanski Petrovac, Općina Travnik, Općina Bužim, Općina Teočak i Grad Tuzla za nabavku opreme i povećanje efikasnosti rada profesionalnih/dobrovoljnih vatrogasnih jedinica grada, odnosno općine.

Gorske službe spašavanja: Gorska služba spašavanja stanica Mostar, Klub ekstremnih sportova Condor Sanski Most, Udruženje Gorska služba spašavanja stanica Visoko, Gorska služba spašavanja stanica Sarajevo, Crveni križ Tuzlanskog kantona, Udruženje Gorska služba spašavanja – stanica Konjic, Planinarski savez Federacije BiH, Crveni križ Opštine Orašje, Udruženje Sportsko – rekreativni klub “Neretva” Konjic, Udruženje “Gorska služba spašavanja” stanica Jablanica, Gorska služba spašavanja- stanica Hercegbosanske županije, Gorska služba spašavanja stanica “Bihać” Bihać.

Javne kuhinje: Crveni križ Grada Mostara, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet Bihać, Narodna kuhinja Optimista, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet Bosanski Novi/Novi Grad, Zeleni polumjesec ZE-DO kantona, Humanitarna organizacija “Merhamet” Muslimansko dobrotvorno društvo Sarajevo, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet Banja Luka, Srpsko humanitarno udruženje Dobrotvor, Javna ustanova “Centar za socijali rad” Bugojno, Humanitarno udruženje Merhamet Derventa, Crveni križ Općina Kalesija, Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet Kozarska Dubica i Caritas Vrhbosanske nadbiskupije Ilidža.