Tim povodom Nj.E. ambasadorica Christiane Hohmann obratit će se na svečanosti otvaranja Sajma 18. maja. Ambasadorica Hohmann će istog dana učestovavati u okviru programa Sajma na panelu posvećenom evropskim integracijama i poslovnoj konkurentnosti.

Ambasadorica Hohmann je izjavila da je veoma zadovoljna što je Njemačka zemlja partner na 13. sajmu privrede u Tešnju.

“Njemačka je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine, i posebno Tešanj i susjedne opštine su kao “Business Excellence Area” pokazale kako se može izvrsno profitirati od ovakvog ekonomskog partnerstva. Vaš marketing lokacije može služiti kao primjer i doveo je do značajnih stranih ulaganja – i drago mi je da Vas je Njemačka mogla podržati u tome. Njemačka se u Tešnju ne želi predstaviti samo ekonomski, već u cijeloj svojoj raznolikosti. Zbog toga, na tešanjskom sajmu neće učestvovati samo Vanjskotrgovinska komora Njemačke i njemačke kompanije, nego i Goethe-Institut, te Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD), koji predstavljaju našu posvećenost kulturi i obrazovanju. Osim toga, njemačke političke fondacije Konrad Adenauer Stiftung, Fondacija Friedrich Ebert i Heinrich Böll i Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) će predstaviti njemački razvojno-politički angažman. Nadam se da će građani Tešnja tako moći doživjeti širinu njemačkog angažmana u Bosni i Hercegovini”, istakla je Ambasadorica Hohmann.

“Veoma smo zahvalni na odluci da SR Njemačka bude partner našeg Sajma. Smatramo to još jednim priznanjem za napore koje svi mi u Tešnju ulažemo u pravcu jačanja ambijenta za privredni razvoj, ali i potvrdom da smo na pravom putu, jer prihvatanje partnerstva dolazi od zemlje čija je privreda prva u Evropi. Pred nama je još puno izazova koje treba savladati kako bismo privredu Tešnja učinili još konkurentnijom i atraktivnijom za investicije i razvoj, ali i postizanje još višeg životnog standarda naših građana. Tešanj sa Njemačkom ima suficit u robnoj razmjeni, ovdje je i njemački Mann Hummel, kao jedan od najboljih primjera privatizacije u BiH. Osim toga, sa Njemačkom bilježimo kontinuitet u izvrsnoj privrednoj saradnji i prije 1992., kada su tešanjska preduzeća Pobjeda, FAD i UNICO proizvodili komplicirane kočione sisteme, pumpe za motore i filtere. S tim u vezi, nadamo se razvoju saradnje i daljem povećanju obima robne razmjene u svakom pogledu”, izjavio je Općinski načelnik Suad Huskić, istakavši dugotrajne i čvrste veze, kao i uspješnu saradnju generacija ljudi iz Tešnja sa prijateljima iz mnogih gradova Njemačke.

Također, ove godine je zabilježena i prva investicija iz Tešnja u Njemačkoj, u okviru koje je kompanija HIFA OIL kupila njemačku firmu sa najdužom tradicijom proizvodnje profila za prozore i vrata, LB.Profile GmbH.

Ovogodišnji Sajam privrede održat će se od 18. do 21. maja u prostoru Distributivnog centra u Kraševu. Izložbeni prostor Sajma će biti smješten na 4.000 m2 zatvorenog prostora i 10.000 m2 otvorenog prostora, koji je predviđen za automobilsku industriju i sve ono što se može postaviti vani. Organizatori ove godine očekuju 150 izlagača, sa velikom vjerovatnoćom da taj broj bude premašen. Zbog učešća izlagača iz Njemačke, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja, Sajam i ove godine ima međunarodni karakter.

U oštroj konkurenciji globalnih agencija, kampanja slovenačke kancelarije “Direct Media sistema” osvojila je srebrno priznanje kao jedini nagrađeni projekat iz ovog dijela Evrope.

Na projektu “Štartaj, Slovenija!” udružili su snage lideri u svojim oblastima: “Direct Media” i partnerska agencija “BBDO Formitas”, lanac trgovina “Spar” i slovenačka televizija “POP TV”, kako bi pomogli mladim preduzetnicima da plasiraju inovativne proizvode na tržište.

Osmišljen je novi TV format u okviru kojeg je mladim preduzetnicima pružena prilika da predstave svoje proizvode i edukuju gledaoce o pokretanju sopstvenog biznisa. Po okončanju serijala, gledaoci su izabrali najbolji proizvod, a trgovinski lanac sklopio ugovor o plasmanu u svojim trgovinama.

Iza ideje projekta “Štartaj Slovenija!” i realizacije u komunikacijskom smislu stoji tim agencije “Direct Media Komunikacije” iz Slovenije i partnerske kreativne agencije “Formitas BBDO”. Ova kampanja osvojila je i prestižne nagrade Slovenačkog oglašivačkog festivala, kao i nacionalno slovenačko priznanje Viktor za izuzetna medijska dostignuća.

Od 26. do 29. aprila u BINGO City centrima u Tuzli, Goraždu i Mostaru organizovani su„Dani Piknika“ tokom kojih su posjetioci imali prilike uživati u brojnim zanimljivim sadržajima. Najviše pažnje javnosti izazvalo je druženje sa poznatim bh kuharom Vjekoslavom Vjekom Kramerom, autorom i voditeljem popularnog kulinarskog show programa „Lonci i poklopci“. Uz odličnu atmosferu i vrhunske delicije ovog kuhara, brojni posjetioci naprosto su uživali u ukusnim delicijama ovog kuhara a neki od najsmjelijih odlučili su se i za učešće u brojnim nagradnim takmičenjima. Tokom druženja organizovana je i degustacija palačinaka a upriličeno je i Kolo sreće na kojem je jedna od glavnih nagrada bila godišnja zaliha Klasovog brašna. Cjelokupan Bingov događan podržali su domaći brendovi Klas i Vispak.

I današnja promocija Bingovog projekta „Dani piknika“ održana u Mostaru izmamila je oduševljene brojnih posjetioca ovog hipermarketa.

Detalje sa zabave u Mostaru pogledajte u našem video prilogu…

Do sada su promocije održane u Tuzli, Goraždu i Mostaru a posljednji dan Bingovih „Dana piknika“ planirani su za 29. april ( subota) kada će u Tuzli, koja danas slovi za pravu shoping i turističku destinaciju,  od 11 do 18h biti upriličen i turnir u stolnom fudbalu. Istog dana u glavnom gradu BiH, Sarajevu u hipermarketu u Kolodvorskoj ulici, baš kao i u drugim gradovima, na centralnom trgu Bingo City Center-a biće organizovane i degustacije i promocije mesnih industrija, pivara, proizvođača grickalica, slatkiša, sokova, kafe, te ostalih proizvoda koji su prigodni za uživanje u prirodi u danima proljeća koji su pred nama.

I ovim projektom kompanija Bingo učvrstila je svoju prvu poziciju na trgovačkom tržištu BiH.

Međutim, ukoliko se i on pojavi na tržištu u nekoj ambalaži, zasigurno ćemo ga početi uvoziti. Jer naš moto je, po svemu sudeći, tuđe je bolje i kvalitetnije, piše “Buka“…

Voda je, ipak, najveći apsurd našeg uvoza

Sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku, BiH je vodeća u regionu i sedma u Evropi. I pored toga, već godinama unazad, najveća količina vode i dalje se uvozi i to iz susjednih zemalja.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 27 hiljada tone flaširane vode, u ukupnoj vrijednosti od 13 miliona maraka, dok je u istom razdoblju izvoz flaširane vode iz BiH iznosio 2,5 miliona maraka ili u količini od 14.574 tona.

Proizvođači vode prepušteni sami sebi

Da tržište negaziranih i mineralnih voda većim dijelom drže proizvođači iz susjedstva, tvrde i u Grupaciji bezalkoholnih pića pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Po njima bi jedino rješenje koje bi doprinijelo sređivanju stanja u ovoj oblasti bilo donošenje Pravilnika o vodama. Na taj način bi prije svega svega trebalo povećati kontrolu uvoza vode, jer je, prema ocjeni mnogih stručnjaka, kvalitet naše flaširane vode daleko ispred one uvozne. Pravilnik bi, kako tvrde u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, trebalo da pojača i kontrolu domaćih proizvođača vode i samim tim napravi razliku između kvalitetnih domaćih proizvođača i onih koji to nisu.

Inače, u BiH se oko 50 preduzeća bavi proizvodnjom vode, a najveći su “Vitinka” iz Kozluka, “Kiseljak” sa Ilidže, “Dijamant” iz Srebrenika i “Kruna” iz Mrkonjić Grada.

Oni već godinama apeluju na bh. vlasti da se zaštiti domaća proizvodnja, da se onemogući uvoz vode koja ne zadovoljava sve standarde kvaliteta, jer je bilo slučajeva da se proizvodi vrlo sumnjivog kvaliteta plasiraju na tržište BiH, te da se uklone barijere izvozu vode iz BiH koje postoje u Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama.

Međutim, do danas po pvom pitanju ništa nije urađeno, a država ne pokazuje ni najmanju zainteresovanost da strateški razvija ovu oblast i omogući konkuretnije uslove za domaću vodu. O izvozu da i ne govorimo.

Prof. dr Amir Mešković sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli smatra da jedino kvalitetan državni projekat može iskoristiti vodeni potencijal kojim obiluje naša zemlja.

“Rijetko koja zemlja na ovim prostorima se može porediti sa BiH kad je u pitanju pitka voda, ali, nažalost, kod nas još uvijek ne postoji svijest o kapacitetima koje posjedujemo”, ističe Mešković.

Prostor smo koji je imao dosta sreće, ali to upropaštavamo

Ipak, profesor banjalučkog Prirodno matematičkog fakulteta Čedomir Crnogorac tvrdi da smo u zabludi oko toga da posjedujemo neograničene količine vode. Naprotiv, kaže Crnogorac, kod nas su količine upotrebljive vode i te kako ograničene.

“Hidrogeološki mi smo prostor koji je imao dosta sreće, ali kakve nam koristi od toga, kada to ne znamo sačuvati. Neracionalno poslujemo, neracionalno razmišljamo i jednostavno smo uletjeli u zamku toga da nam je vodno bogatstvo neuništivo, a mi ga sami uništavamo, sječom šuma, eksploatacijom šljunka i pijeska iz riječnih korita, a jedna od najvećih opasnosti je izgradnja malih hidroelektrana, koja za sobom povlači nedostatak pitke vode, a povlačiće i činjenicu da će se sve češće javljati visoke vode i poplavni talasi, koji će ugrožavati materijalna dobra i ljude koja se nalaze nizvodno. Do sada nije rađena nijedna studija koja bi pokazala sa kojim to količinama upotrebljive vode raspolažemo i kako da to na najbolji način iskoristimo, što je apsurd”, kaže za “Buku” Crnogorac.

Dodaje da nadležne institucije pod hitno treba da počnu raditi posao za koji su i te kako dobro plaćeni i donijeti zakon ili kakvo drugo riješenje u funkciji zaštite voda i šuma, kako bi spriječili da u skoroj budućnosti ostanemo žedni.

Brojni stručnjaci iz ove oblasti slažu se da je jedino rješenje koje bi moglo sačuvati naše rezerve vode, podizanje akumulacija koje bi imale dvostruku funkciju – čuvale vodu u sušnom periodu, a istovremeno zadržavale velike vode, sprečavale nagle poplavne talase i samim tim davale dovoljno vremena za eventualnu evakuaciju stanovništva i materijalnih dobara.

Možda je upravo priča o vodama najslikoviti primjer kako se bh. vlasti odnose prema prirodnom bogatstvu, domaćem proizvodu i domaćim proizvođačima.

I ne samo to, na ovom primjeru možemo vidjeti kako država koja raspolaže jednim od najtraženijih resursa na svijetu – resursom života, nije u stanju da sačuva ono što ima.

Dok Ujedinjene nacije (UN) upozoravaju da bi do 2030. godine pola svjetske populacije moglo da trpi posljedice nestašice vode, BiH bi uz ovakvu politiku, neznanje i nesnalaženje, mogla ostati bez “nafte 21. vijeka” iako na njoj leži.

Projekt jačanja bankarskog sektora će pomoći BiH da unaprijedi regulativu i nadzor nad bankama, prevaziđe slabosti u bankarskom sektoru, uspostavi okvir za restrukturisanje banaka i ojača upravljanje i poslovanje entitetskih razvojnih banaka, piše “Indikator“…

Bankarski sektor u BiH se još uvijek suočava sa posljedicama svjetske finansijske krize, koja je oslabila finansijski sistem i finansijske institucije u zemlji. Nakon prosječnog godišnjeg rasta kredita od 20 procenata u periodu 2004-2008., rast kredita privatnom sektoru se na kraju 2009. počeo smanjivati. Od tada, rast kredita iznosi tek 2-3 procenta godišnje, a pristup finansiranju je predstavljao ograničenje za razvoj preduzeća i ekonomski rast. Iako u širem smislu bankarski sistem u BiH ostaje pouzdan, još uvijek postoje značajne slabosti, koje zahtijevaju jačanje institucionalnog, regulatornog i okvira za nadzor.

“Održavanje stabilnosti finansijskog sektora je osnovni uslov za makro-finansijsku stabilnost, što je zauzvrat preduslov za ekonomski rast”, kaže Tatiana Proskuryakova, šef ureda Svjetske banke u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

“Svjetska banka će putem ovog projekta pružiti, kako savjetodavnu, tako i finansijsku pomoć za održavanje stabilnosti i razvoj finansijskog sektora u BiH, od čega će koristi imati i građani.”

Ovaj projekt je dizajniran da osigura da predložene aktivnosti u bankarskom sektoru budu u potpunosti usklađene između entiteta, stvarajući jedinstveno okruženje za poslovanje banaka. To će pružiti stabilnost, transparentnost i predvidivost za banke i nadzorne organe, stvarajući stabilniji i otporniji finansijski sektor od čega će koristi imati jednako poslovni subjekti, kao i građani.

Takođe je obezbijeđena i komplementarna tehnička pomoć putem Centra za finansijsko savjetovanje Svjetske banke iz Beča (FinSAC) i uz podršku Britanske ambasade u Sarajevu.

Portfelj aktivnih projekata Svjetske banke u BiH obuhvata 12 projekata, ukupne vrijednosti 557 miliona dolara. Oblasti za koje se pruža podršku su transport, zapošljavanje, energetska efikasnosti, lokalna infrastruktura, okoliš, šumarstvo i upravljanje vodama.

Ne bi morali da dižu kredite zbog izmirenja te obaveze prema državi i lakše bi opstali na tržištu. Zato su podržali inicijativu udruženja “Kult”, koje je tražilo da se prepiše praksa iz 22 zemlje Evropske unije. Nju je u skupštinske klupe prenio poslanik SDP-a u Parlementarnoj skupštini BiH Saša Magazinović.

Nada se da će joj parlamentarni put na kraju biti uspješan.

“Da li će više voditi računa o tome da budžeti budu puni i da se od privrednika uzme novac, ili da se otvaraju nova radna mjesta i da se na taj način pojača budžet, nisam siguran“, naveo je Magazinović, izvještava “ATV“…

“Trenutno je u BiH drugačija praksa – porez na uslugu mora da se plati bez obzira na to da li je ona naplaćena. Država ne pita poslodavce da li oni imaju dužnike i imaju li odakle da plate“, kažu u udruženju “Kult”.

Do desetog u mjesecu novac mora da legne na račune. Da li će poslije toga ostati za plate, nikoga mnogo ne interesuje. Zato su, kažu, pokušali da idu u korak sa evropskim zemljama, uključujući i susjede, Srbiju i Hrvatsku.

“Neminovno je da će BiH kad-tad i morati biti dio ovog sistema, s obzirom na naš proces pridruživanja Evropskoj uniji. Zašto to ne bi bilo i ranije, kao što su to uradile i susjedne zemlje“, kaže Ajka Baručić, institut za razvoj mladih “Kult”.

U zemljama u kojim se primjenjuje, privredni subjekti mogu da biraju za koji od dva modela će se opredijeliti. Praksa pokazuje da je šačica onih koji su ostali na starom.

Najsvježili podaci pokazuju da je dug za PDV u Bosni i Hercegovini dosegao 366 miliona KM, iako je uspješnost naplate čak 70 posto.

Poslodavac iz Teslića, Dragutin Škrebić, svojim zaposlenima priredio je za praznik rada nesvakidašnji užitak – cjelodnevno veselje, na kome je, kako kaže, program bio spontan, baš kao i u radne dane, piše “Telegraf“…

“Mislim da je vrijeme bilo da pokažemo da nije sve crno i da ima i svinetlih primjera. Ja i moji radnici smo na istom zadatku, ja trebam njima, oni trebaju meni”, kaže Dragutin Škrebić.

On ima skoro pet stotina radnika, koji šiju obuću za izvoz, a razloga za slavlje kažu imaju ne samo danas.

“Kada je neka slava mi ne radimo zato što ne možemo organizovati proizvodnju tada, imamo kao što znate oko 60 dana praznika i sve se stigne uraditi, a plate dobijamo redovno”, rekao je Rahman Bekrić, radnik.

“Imamo odlično uslove rada, šta god kažemo gazdi, on nam to ispuni. Mijenjala bih možda malo platu 20-30 maraka, ali zadovoljna sam i sa ovoliko. Plata je 500 KM”, ističe Aleksandra Janjić

“Znaju da se vesele, pa zašto da im to ne omogućim”, kaže poslodavac.

Ni radnici mu nisu ostali dužni. Iznenadili su ga tortom i poklonom. Nesvakidašnji šator na Hajdučkim vodama privlačio je i pažnju prolaznika. Ponosni su na teslićki primjer i ministri bh. entiteta Republike Srpske.

Teslićani su počeli sa dvadeset radnika prine isto toliko godina. Taj jubilej slave u junu. Radnici mu se već raduju, a poslodavca kažu ne bi mijenjali kao ni posao.

Objekat ima sve, od uređenih i čistih boksova do obaveznog muzičkog podstreka, u slučaju njihovih krava modernijih narodnjaka, za više mlijeka ekstra kvaliteta.

Poslovna filozofija

Novi objekat, s lijepo uređenim kancelarijskim prostorom, braću je koštao više od pola miliona KM. Uložili su svoja i kreditna sredstva i tako, dijelom, stavili tačku na san koji je počeo prije 14 godina. Tada su iz Sanskog Mosta, nakon dugo lutanja, konačno stigli na svoje kućište. Od “kapitala” imali su samo šest ovaca i ogromnu želju, piše “Avaz“…

“Sve je moguće kad imaš viziju. Deset godina ustajali smo svaki dan u tri ujutro i vjerovali da ćemo uspjeti. Pokazalo se da se rad ipak isplati”, kaže mlađi Saud.

U poslovnoj filozofiji osnova je bilo prilagođavanje tržištu. Ovce su prvo zamijenili bikovima, a potom muznim kravama. I počeli se baviti proizvodnjom mlijeka.

“Sjećam se, bilo je 17 litara mlijeka dnevno, a danas dubičkoj mljekari svaki dan isporučimo 1.800 litara. Njima smo vjerni od prvog dana. Nabavili smo i sve potrebne mašine i kupili 70 dunuma zemlje kako bismo obezbijedili hranu za krave”, dodaje Suad.

Novi objekat

Braća su u međuvremenu stekla po troje djece koja će ih, vjerovatno, naslijediti u poslu. Iz male kuće u kojoj još stanuju uskoro će se preseliti u dvije nove. A na farmu Paratušića iz Francuske uskoro stižu još 33 krave.

“Iduće godine planiramo graditi još jedan objekt, te kupiti još nekih 300-400 dunuma zemlje”, kaže Saud.

Neisplaćeno 120.000 KM podsticaja

Neisplaćenih poticaji od resornog ministarstva Vlade bh. entiteta RS imaju oko 70.000 KM za mlijeko i oko 50.000 na ime izgrađenih objekata. Ipak, visoku ratu kredita banci vraćaju uredno.

Bosna i Hercegovina će za provedbu novih reformi dobiti 56,6 miliona eura kreditnih sredstava Svjetske banke.  Ovaj kredit namijenjen je jačanju bankarskog sektora u BiH, saopšteno je iz Svjetske banke iz koje navode i da će nova kreditiranja pomoći zemlji da poboljša regulacije banaka, ali i odredi slabosti u tom sektoru.

“Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini još se nije oporavio od globalne finansijske krize koja je značajno oslabila institucije BiH. Nakon prosječnog godišnjeg rasta kredita od 20 posto između 2004. i 2008. godine, rast kredita u privatnom sektoru postalo je negativan na kraju 2009. Rast je onda pao na godišnji prosjek od samo 2-3 posto u narednim godinama”, pojašnjeno je iz  Svjetske banke.

Nagrađeni su sljedeći studenti: Esmeralda Šuta, Anida Kebo, Edna Voloder, Adnan Ćohković, Selma Nurković, Ela Meškić, Tajma Žuškić, Adnan Šarančić, Margita Čotić i Monika Vujević.

Edna Voloder, nagrađena studentica II godine prvog ciklusa studija, ovom prilikom je izjavila:

“Dekanova nagrada je kruna mog rada, truda i zalaganja kao studenta, te mi predstavlja iznimnu čast i zadovoljstvo što su isti prepoznati. Svakako da treba pomenuti zdravu i motivirajuću atmosferu na Ekonomskom fakultetu, odnosno profesore, asistente i kolege koji su ništa drugo do vjetar u leđa onima koji žele da rade. Tokom prošle akademske godine, pored stjecanja elementarnih znanja iz područja ekonomije, omogućen je i, čak štaviše, podstican moj angažman u različitim konferencijama, studentskim forumima, simulacijama, što mi je donijelo hvale vrijedna iskustva. Ekonomski fakultet tako već postaje prepoznatljiv kao institucija koja svojim studentima pruža itekakav dodir sa realnim sektorom, odnosno adekvatno priprema za kasniji izlazak na tržište rada.”

Njen kolega, također student II godine, Adnan Ćohković je sljedećeg stava:

“Kao student, veoma sam ponosan na ovu nagradu, koji je svojevrsni izraz moga truda, zalaganja, discipline i žrtvovanja. Naravno, ništa ovo ne bi bilo ostvarivo bez angažmana profesora i asistenata, koji su, svaki na svoj način, dali nesebičan doprinos, te tako potvrdili kvalitet i uspješnost ove ustanove. Ekonomski fakultet je uprkos svemu, ipak prvi i pravi izbor mog visokoškolskog obrazovanja. Ovakvim primjerom, šalje se pozitivna slika iz Hercegovine, vjerujući da su cvjetovi budućnosti u sjemenu sadašnjosti.”

Monika Vujević, magistar ekonomije, nagrađena za ostvarene rezultate na II ciklusu studija je kratko prokomentarisala:

“Ponosna sam i sretna što sam dobila dekanovu nagradu, pogotovo kada ovakvo priznanje dobijete na Ekonomskom fakultetu, onda to zaista ima svoju težinu i vrijednost. Ne samo da se borba i upornost isplate, već vam daju i nadu da se istinski trud uvijek i prepozna.”

U cilju poticanja studentske izvrsnosti Ekonomski fakultet će nastaviti pratiti i nagrađivati rad svojih studenata, budućih nosilaca ekonomskog i privrednog razvoja grada, kantona i države.

Prema analizi poslovnog portala “Akta“, a na osnovu finansijskih pokazatelja dobijenih od strane Finansijsko-informatičke agencije FIA, ova kompanija u prošloj godini ostvarila je dobit veću od 67 miliona KM. Također, rekordan je bio i broj zaposlenih radnika i to čak 5.605, dok je ukupan prihod veći od 915 miliona KM.

U usporedbi sa poslovanjem tokom 2015, dobit je veća za 11 miliona KM, a broj radnika za 1.140.

Kompanija Bingo je u prošloj godini imala i velike investicije. Širom BiH otvoren je značajan broj poslovnica poput City Centra u Tuzli, Karting Arene u Sarajevu, a investirali su i u Semberku.

Bingove investicije su se nastavile i početkom ove godine. Preuzeli su vlasništvo u konjičkom Unevitu, kupili Alta Shopping Centar i TC Merkur Otoka u Sarajevu i spasili tuzlansku Ditu od propadanja.

Za razliku od Binga, prošla godina za Konzum je bila jedna od najlošijih od kada posluje u Bosni i Hercegovini.

Kompanija je poslovala sa gubitkom od 42 miliona KM, također manji su bili i prihodi, kao i broj zaposlenih radnika. Ukupan prihod u 2016. godini iznosio je više od 751 miliona KM, dok je u 2015. godini bio 852 miliona KM.

Bingo, naime, već godinama ima višestruko veću dobit od Konzuma. Tako je 2014. godine dobit Konzuma bila svega 4,3 miliona KM, dok je dobit Binga bila skoro deset puta veća i iznosila oko 40 miliona KM.

Gledajući na iznesene podatke, potvrđene su informacije međunarodne organizacije za istraživanje tržišta Euromonitor koja je saopćila da je kompanija Bingo prestigla Konzum po prodaji u 2016. godini, te zauzela tron tržišnog lidera u Bosni i Hercegovini.

Pored toga što možete izabrati najbolju kombinaciju minuta, poruka i mobilnog interneta, od sada su tu i skoro pa neograničeni razgovori prema svim fiksnim i mobilnim mrežama u BiH. Što je najvažnije, cijena pretplate je ostala ista, a bonusi za razgovore su i do 10 puta veći.

Moj Mix tarife vam, pored neograničene komunikacije, nude i mogućnost kupovine mobilnih telefona najpoznatijih svjetskih brendova po cijenama već od 1 KM.

Ovog proljeća m:tel uz tarifu Moj Mix Extra izdvaja odlične telefone po odličnim uslovima. Cijena mjesečne pretplate za ovu tarifu iznosi 45,63 KM a u okviru nje dobijate: 3.000 minuta prema svim mobilnim i fiksnim mrežama u BiH, 100 minuta prema mobilnoj mreži mts u Srbiji, neograničene SMS-ove i 4 GB mobilnog interneta.

Uz tarifu Moj Mix Extra:

• Samsung Galaxy A5 (2017) iznosi 584 KM uz ugovor na 24 mjeseca, odnosni 720 KM uz ugovor na 12 mjeseci.
• Samsung Galaxy J5 2016 uz ugovor na 24 mjeseca iznosi 168 KM, a uz ugovor na 12 mjeseci 300 KM.
• HTC Desire 628 DS iznosi 204 KM uz ugovor na 24 mjeseca, odnosno, 342 KM uz ugovor na 12 mjeseci.
• Sony Xperia E5 uz ovu tarifu iznosi 1 KM uz ugovor na 24 mjeseca, odnosno, 338 KM uz ugovor na 12 mjeseci.

Uz Moj Mix podignite tempo i komunicirajte bez ograničenja i naravno ne zaboravite da telefone možete da kupite i na rate.

U cijene je uračunat PDV, a za više informacija posjetite www.mtel.ba, najbliže m:tel prodajno mjesto ili pozovite 0800 50 000.

Negativni trend koji je već godinama prisutan u ovoj oblasti u BiH tek neznatno su uspjele ublažiti domaće tvrtke iz iste branše čiji je izvoz vrijedio 36,25 miliona KM.

Usprkos tome, između uvoza i izvoza ostala je “rupa“ od gotovo 100 miliona KM, javlja “Indikator“.

Iako je prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH uvoz vode u 2016. godini smanjen u odnosu na godinu ranije, tržni centri i trgovine su i dalje pretrpani ovim proizvodom iz inostranstva.

– Na domaće tržište je u 2016. godini uvezeno 156.610 tona prirodne i gazirane vode bez dodatog šećera i s dodatim šećerom u vrijednosti od 133,62 miliona KM. Godinu ranije vrijednost uvoza je iznosio 238,97 miliona KM – podaci su Uprave za indirektno oporezivanje.

Pad uvoza pratilo je i smanjenje izvoza jer su domaće kompanije u 2015. godini na inostrano tržište plasirale robu vrijednu 57,98 miliona KM.

Na listi se nalazi 100 najbogatijih zemalja, a na drugom mjestu je Njemačka sa 3.377,9 tona, a na trećem Međunarodni monetarni fond (IMF) sa 2.814,0 tona, javlja Anadolu Agency (AA).

Među deset najbogatijih nalaze se Italija, Francuska, Kina, Rusija, Švicarska, Japan i Holandija.

Kada je riječ o Balkanu, najviše zlata posjeduje Srbija (18,8 tona) i nalazi se na 63. mjestu. Slijedi Makedonija na 77. mjestu koja ima 6,9 tona.

Na 88. mjestu je Slovenija sa 3,2 tone, dok se Bosna i Hercegovina sa 3,0 tone nalazi na 91. mjestu.

Na 98. mjestu nalazi se Albanija 1,6 tona , dok je na posljednjem, 100. mjestu Mongolija sa 1,5 tona.

Robert Watts, koji je sačinio listu, rekao je da dok mnogi Britanci brinu zbog Brexita, najbogatiji su mirni i nastavljaju da zgrću milione, prenosi “Srna”.

“Sve više žena, ljudi iz etničkih manjina i iznenađujućih tipova poslova različitih društvenih nivoa, ukljućujući živinare i proizvođače hrane za kućne ljubimce, sada su rame uz rame sa dioničarima i magnatima u oblasti nekretnina”, rekao je Watts.

Ova lista objavljena danas pokazuje da 1.000 najbogatijih pojedinaca i porodica u Velikoj Britaniji ima ukupno bogatstvo od 658 milijardi funti, što je za 14 odsto više nego prošle godine kada je iznosilo 575 milijardi funti.

Lista je pokazala da je za ulazak među “top 1.000” mega-bogatih potrebno bar 110 miliona funti, dok je 1997. bilo “dovoljno” tek 15 miliona funti.

Braća Šričand (81) i Gopičand (77) Hinduja su najbogatiji među 134 milijardera u Britaniji, kojih je ove godine za 14 više nego 2016.

Imaju investicije u oblasti nafte i gasa, automobilskoj industriji, informacionim tehnologijama, energetici, medijima, bankarstvu, nekretninama, zdravstvu…

Ukrajinski biznismen Len Blavatnik, čija imperija uključuje i “Warner” muzičku grupaciju, drugi je na listi sa bogatstvom od 15,982 milijardi funti.

David (78) i Simon (76) Reuben ove godine imaju bogatstvo od 14 milijardi funti, a posao im je uglavnom fokusiran na nekretnine u Londonu.

Lakshmi Mittal (66) najveći proizvođač čelika na svijetu, ima bogatstvo od šest milijardi funti i njegove imovina ima najveću stopu rasta, a imovina njegove porodice iznosi 13,229 milijardi funti.

Na petom mjestu je Ališer Usmanov (63) koji ima vlasništvo 30 posto fudbalskog kluba Arsenal, a njegovo bogatstvo se procjenjuje na 11,791 milijardi funti.

Vlasnik Fudbalskog kluba Chelsea Roman Abramovič je na 13. mjestu ove godine sa bogatstvom od 8,053 milijardi funti.

Prema rezultatima ankete, dobri smo i ljubazni domaćini, imamo sjajnu hranu, čistu zemlju i kvalitetan smještaj, kod nas se smatraju sigurnima i ne trebaju potrošiti puno, ali nemamo mašte za osmišljavanje kvalitetnih zabava i kulturnih sadržaja te nekontrolisano vozimo, piše “Avaz“…

Skijaške staze

Kao dobre strane izdvojili su ljubaznost osoblja, s obzirom na to da je čak 99,1 posto ispitanika ocijenilo ljubaznost uposlenih u skladu ili iznad očekivanja, ali i mentalitet lokalnog stanovništva, za koji je čak 98 posto ispitanih kazalo da je u skladu ili iznad očekivanja.

Također, vlašićki sir i travnički ćevapi neodoljiv su mamac za turiste, pa je gastronomsku ponudu na planini čak 95,83 posto ispitanih okarakterisalo ocjenama u skladu ili iznad očekivanja.

Kao dobru stranu ponude ocijenili su i sigurnost (94,92 posto), kao i kvalitet smještaja (93,61 posto). Zadovoljni su gosti i turističkim informacijama koje mogu dobiti na Vlašiću (90,26 posto), a tek nešto manje skijaškim stazama i terenima, pa 82,97 posto ispitanih smatra da su u skladu ili iznad očekivanja.

Jak adut planine je i ekologija, pa je čak 90,4 posto gostiju odgovorilo da je zadovoljno ili veoma zadovoljno urednošću i čistoćom okoliša, a većina ispitanih je zadovoljna prometnom dostupnošću (89,34 posto) i organizovanim parking prostorom (66 posto).

Strani turisti vole domaću gastronomsku ponudu

Sudeći prema rezultatima ankete, veliki broj turista vraća se svake godine na Vlašić. Njih čak 77,36 posto ranije je posjetilo ovu bh. planinu, dok je tek malo više od četvrtine gostiju tamo bilo prvi put, a većina (94 posto) namjerava to učiniti ponovo, sljedeće ili neke od narednih godina.

Na Vlašić dolaze prvenstveno zbog ljepote prirode i krajolika (24,8 posto), skijanja (24 posto), zdravstvenih razloga (13,6 posto) te zabave i novih sadržaja (12 posto).

Štedljivi gosti

Iako se rado vraćaju, većina gostiju na planini ne ostaje dugo. Naime, više od 40 posto turista kazalo je da na Vlašiću borave do tri dana, dok su rezervacije 29 posto ispitanih gostiju bile u trajanju od četiri do sedam dana.

Iako ne ostaju dugo, čini se da turisti na ovoj bh. planini ne štede previše, pa prosječno troše između 30 i 100 KM dnevno (47 posto), iako nije zanemariv ni broj onih štedljivih, koji troše do 30 KM dnevno (33 posto).

Posebnih preferencija nemaju ni kad je u pitanju smještaj, pa tako otprilike podjednako odsjedaju u hotelima i vikendicama. Zanimljivo je, također, da dolaske planiraju uglavnom u vlastitoj režiji, a ne putem masovnih ponuda turističkih agencija. Tako rezultati ankete pokazuju da ih je čak 85 posto došlo vlastitim automobila.

Dobra promocija

Kad je u pitanju motiv dolaska, vrijedi stara poslovica da je zadovoljan kupac najbolja reklama, pa je većina gostiju došla na preporuku prijatelja, porodice ili poznanika. Također, čini se da je prošle godine odrađen dobar posao kad je u pitanju marketing i medijska promocija, s obzirom na to da je čak 43 posto turista kazalo da ih je na Vlašić privukla medijska aktivnost i internet-promocija.

Što se tiče starosne dobi posjetilaca, najviše ih je sredovječnih, između 30 i 50 godina, čak 51,92 posto, dok su druga najzastupljenija kategorija mladi od 19 do 29 godina (34,61 posto).

Gosti nezadovoljni prometom, zabavnim i sadržajima za djecu

Nešto manje turisti su zadovoljni kulturnim životom i zabavom na destinaciji, pa je čak 41,52 posto ispitanika kulturni i zabavni program okarakterisalo ispod očekivanja.
Također, gosti nisu previše zadovoljni ni ponudom izleta te je 31,4 posto ispitanika ponudu i kvalitet izleta “počastilo“ ocjenom ispod očekivanja.

Najveći broj pojedinačnih prijedloga i sugestija ispitanika odnosi se na nedovoljan kvalitet i broj indirektnih turističkih usluga kao što su bankomati i trgovine, nedovoljan broj sadržaja za djecu, nedovoljan kvalitet skijaških liftova, nekontrolirano prometovanje i gužve unutar destinacije i loš kulturno-zabavni program.

Šta je dobro, a šta loše

Dobre strane: ljubazno osoblje i stanovništvo, kvalitetan smještaj, odlična gastronomska ponuda, čist okoliš, solidne skijaške staze, kod nas se osjećaju sigurno…

Loše strane: nedovoljno kvalitetan kulturni život, nema dovoljno indirektnih turističkih sadržaja kao što su bankomati ili trgovine, nedovoljan broj sadržaja za djecu, nekontrolisano vozimo unutar destinacije…

Kako bi ostvarili svoj san pokretanja vlastitog posla, ovaj bračni par, zbog neadekvatnih uslova za uzgoj bilja, napustio je Kakanj i prije 10-ak godina preselili su se na područje Bugojna.

Staro porodično imanje oplemenili su rasadnikom ukrasnog  drveća i grmlja što prolaznike, slučajne ali i namjerne, ne ostavlja ravnodušnim.

Ovaj bračni par u posao se upustio sa svega desetak vrsta a danas je njihov posao porastao pa uzgajaju više od 50 vrsta ukrasnog drveća i grmlja.

Iz dana u dan raste potažnja za njihovim proizvodima, prije svega vrstama tuje i šimšira jer bosanski svijet voli biljke koje se mogu oblikovati na različite načine, pojašnjava Zenajda ističići da se dosta traži i drveće koje cvijeta, ali i svevremenske kraljice cvijeća, ruže, prenosi “Fena”…

“Stručna pomoć u uzgoju vrta dolazi od supruga koji je znanje o hortikulturi stekao na Šumarskom fakultetu sarajevskog Univerziteta  zahvakljujući čijem umjeću je posao proširen na cijelu BiH a u toku su i neki projekti sa Hrvatskom”, ponosno ističe Zenajda koja bi željela da se ljubav prema hortikulturi prenese i na njihovu djecu.

Svojom strašću i ljubavi prema hortikulturi, bračni par Delibašić ponosno prkosi turobnoj bh. svakodnevici iz koje je mnogima, u nedostatku vlastitih sposobnosti i ambicija, jedini izlaz bijeg u druge zemlje.

Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, inače iz Bihaća, ocijenio je kako je na taj način ovaj dugo osporavani projekat konačno pokrenut sa mrtve tačke.

“Ovo je prvi korak u realizaciji projekta o kome se godinama priča. Sada prelazimo sa riječi na djela i nadam se vrlo brzoj realizaciji odobrenih sredstava, te početnom uređenju prostora na lokalitetu aerodroma u Golubiću. Naravno, pred nama je dosta posla u vezi s ovim strateškim projektom, ali bitno je da smo konačno pokrenuli stvari”, istakao je Dedić, prenose “Nezavisne“…

Predviđeno je da se sredstva utroše u izradu projektne dokumentacije budućeg aerodroma, dobijanje potrebnih dozvola te za početak infrastrukturnog uređenja čitavog lokaliteta, a njihov utrošak nadziraće Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Dedić je rekao kako je plan da se svake godine iz federalnog budžeta izdvaja po dva miliona maraka, te je izrazio nadu kako će projekat u međuvremenu privući pažnju stranih investitora, s obzirom na to da su interesovanje već ranije pokazale neke kompanije iz Turske i nekih arapskih zemalja, čime bi se cijeli projekat finansirao kroz javno-privatno partnerstvo.

Gradske vlasti u Bihaću su prošle godine formirale preduzeće “Aerodrom Bihać” i za njegovo finansiranje je do sada utrošeno oko 70.000 KM, od čega najveći dio na plate zaposlenih i druge materijalne troškove.

Inače, ukupna vrijednost budućeg aerodroma procijenjena je na oko 26 miliona maraka i radi se o dugoročnom projektu čija bi realizacija, kako se procjenjuje, imala veliku ekonomsku korist za Bihać, ali i cijeli Unsko-sanski kanton.

Zamisao gradskih vlasti je da se sadašnji sportski aerodrom u naselju Golubić, nekoliko kilometara od Bihaća, preuredi i prilagodi civilnom saobraćaju. S obzirom na to da je aerodrom u vlasništvu grada, ne postoje nikakve imovinske pravne smetnje za realizaciju ovog projekta.

Idejno rješenje izgleda budućeg aerodroma predviđa proširenje sadašnje piste, a potom izgradnju kontrolnog tornja i drugih potrebnih pratećih sadržaja, te pristupnih putnih komunikacija.

Pored gradskih vlasti, realizaciju ovog projekta snažno podržava i Vlada USK, koja je takođe obećala finansijska sredstva za njegovu realizaciju.

“Ono što je karakteristično za ove prostore su veoma loše komunikacijske veze. Izgradnja civilnog aerodroma bi u potpunosti oživjela cijelo područje, on bi imao izuzetan značaj za razvoj privrede i turizma”, smatra Husein Rošić, premijer USK.

Investitori su navodno braća Crnomerović, biznismeni iz Mostara.

Mještani Malog Polja tvrde da je bilo kakva gradnja pored Bunice nelegalna. Grad Mostar jeste izdao dozvolu za korištenje oko 40 kvadratnih metara obale, ali ne i za bilo kakvu gradnju.

“Policija je napravila zapisnik. Zvali smo i građevinsku inspekciju. Na teren bi trebali izaći u utorak. Zid koji je izgrađen mora biti srušen”, rekao je “Patriji” jedan od mještana Malog Polja.

Bunica je jedina rijeka u Bosni i Hercegovini u koju se ne ulijeva niti jedna kanalizacija, zbog čega je voda iz rijeke pitka, a cijeli krajolik proglašen je jednim od najljepših prirodnih krajolika Hercegovine.

Od kraja 2015. traje pravna bitka mještana ovog pitomog mjesta u Hercegovini. Pokušavaju zaustaviti gradnju objekata duž Bunice. Dva su razloga za njihove oštre stavove: bilo kakva gradnja povećava rizik od poplava lokalnih kuća, gradnjom bi nestao jedan od najljepših hercegovačkih krajolika.

Stručnjaci su procijenili da je voda iz Bunice ljekovita, jer sadrži visoke koncentacije joda, piše “Patria”…

U VTKBiH danas je upriličen Poslovni forum Bosna i Hercegovina- Ujedinjeni Arapski Emirati na kojem će se, kako je kazao Bojić, govoriti o proširenju privredne saradnje i mogućnostima investiranja. Ujedno je to prilika da se privrednici iz UAE upoznaju o našem tržištu, investicionim potencijalima i mogućnostima za realizaciju projekata, piše “Fena”…

BiH je dosad najvećim dijelom na to tržište, kako je dodao Bojić, izvozila drvo i mirise, a uvozili smo aluminij i kafu.

“To naravno ne predstavlja u cjelosti naše mogućnosti sa jedne i druge strane. Nakon današnjih razgovora privredna delegacije iz UAE ovih dana obilazit će kompanije u BiH i razgovarati sa privrednicima na koji način dostići viši stupanj saradnje”, dodao je Bojić pred početak Poslovnog foruma.

Vođa delegacije privrednika iz UAE Said bin Nasser Al Talai kazao je da su fokusu njihove posjete Bosni i Hercegovini i današnjeg foruma razgovori o poslovnoj saradnji i mogućnostima investiranja.

“Ovo je lijepa zemlja, ljudi su prijateljski nastrojeni i nadam se da će mnogi poslovni ljudi posjetiti BiH”, dodao je Al Talai.

Članica Privredne komore i Poslovnog vijeća žena u UAE Fatma Al-Mualla je kazala da je BiH izuzetno lijepa zemlja, te da je uvjerena da će mnoge poslovne žene u UAE biti spremne ulagati u BiH i da će se ostvariti još bolja saradnja između UAE i BiH.

Pomoćnik sekretara Privredne komore UAE Muhamed A. Al Nuami je izrazio uvjerenje da će saradnja biti proširena i u smislu uzajamnih posjeta trgovinskih delegacija, zajedničkog učešća na sajmovima i slično.

U delegaciji su članovi Privredne komore UAE i sa njima povezanih kompanija koje posluju u različitim oblastima od poljoprivrede do građevinarstva i sektora nekretnina.

Poslovni forum i bilateralni sastanci privrednika iz Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih Arapskih Emirata organizirirani su uokviru posjete privredne delegacije Ujedninjenih Arapskih Emirata BiH od 7 do 11. maja.