Navodi se ovo u najnovijem izdanju Indeksa konkurentnosti turizma, koji svake godine priprema Svjetski ekonomski forum (WEF), prenosi “Avaz“.

Prosječno svaki turista u našoj državi potrošio je 974 dolara ili 1.733 KM. Turista u susjednoj Hrvatskoj prosječno je trošio 696 dolara ili 1.238 KM. Ovaj podatak govori da naša država privlači nešto bogatije turiste nego države u okruženju.

Inače, na svjetskoj ljestvici konkurentnosti turizma, BiH je dobila poražavajućih 3,12 bodova, što nas je stavilo na 113. mjesto od ukupno 136 zemalja svijeta.

Ministrica turizma i okoliša FBiH Edita Đapo kazala je za „Avaz“ da Ministarstvo prati izvještaje WEF-a te da oni ocjenjuju najmanje 14 parametara vezanih uz turizam, od čega i nastaje indeks konkurentnosti.

– Nažalost, naša država nalazi se skoro na dnu ljestvice, a to je prvenstveno zbog naše loše infrastrukture. Pozitivno smo ocijenjeni u oblasti kulturno-historijskog blaga, također prema higijeni se možemo porediti sa Sjedinjenim Američkim Državama, Japanom i Velikom Britanijom. Ipak, indeksi pokazuje da su putevi, gradski saobraćaj u Sarajevu, kapaciteti aerodroma, željeznice i druga infrastruktura naša najslabija tačka, što je rezultat ovako lošeg plasmana. Ima i pozitivnih primjera, kao što je modernizacija i proširenje Međunarodnog aerodroma Sarajevo – pojasnila je Đapo.

Dodala je da je Ministarstvo zaduženo za legislativu u ovoj oblasti te da priprema nove prijedloge zakona o turizmu, o boravišnoj taksi i o ugostiteljstvu.

– Naši ugostitelji naporno rade i ima dosta investicija u ovom sektoru. Za svega godinu i po u Federaciji je povećan broj hotela s četiri ili pet zvjezdica sa 80 na 130. Ali, opet najveći problem predstavlja infrastruktura, te činjenica da naši hoteli i izletišta nemaju dovoljno sadržaja koji će omogućiti porodicama da se duže zadrže u BiH – istakla je Đapo.

Prema podacima WEF-a, turizam u ukupnom bruto društvenom proizvodu BiH učestvuje sa 2,7 posto ili s više od 400 miliona dolara. Ekonomski analitičar Željko Ricka ističe da turizam u BDP-u naše države učestvuje sa znatnim iznosom.

– To je zaista mnogo ako mjerite prema prosječnoj stopi rasta BDP-a u BiH, ta stopa trebala bi izaći na tri posto, što ukazuje na to da se turizam razvija. Hrvatska, naprimjer, ima deset posto BDP-a u turizmu, ali se BiH ne može porediti s Hrvatskom, jer se radi o potpuno drugačijim uslovima za turizam – pojasnio je Ricka.

Dodao je da treba uzeti u obzir da se radi o privrednoj grani koja se tek počela razvijati u BiH te da već sada ostvaruje ovakve zapažene rezultate.

– Sigurno postoji perspektiva, ako se uzme u obzir da turizam ostvaruje ovakvo učešće u BDP-u u veoma kratkom roku. Ovaj postotak nije dostignut za deset ili 15 godina, već u posljednjih pet godina, kada se počelo ozbiljnije o tome razgovarati – naglasio je Ricka.

Između ostalog, prema podacima WEF-a, u sektoru turizma u BiH zaposleno je 3,2 posto od ukupnog broja zaposlenih, što je više od 21.930 građana BiH.

Iz regiona najbolje plasirana Hrvatska

• 32. mjesto – Hrvatska
• 41. mjesto – Slovenija
• 72. mjesto – Crna Gora
• 89. mjesto – Makedonija
• 95. mjesto – Srbija
• 113. mjesto – BiH

Zbog protupravnog korištenja državnog zemljišta od strane podobnih općinskim strukturama u Općini Bosanski Petrovac, Arifagić nije u stanju obrađivati dodjeljeno zemljište na kojem bi trebao proizvoditi hranu za uzgoj stoke.

“Haber.ba” podsjeća da je prije dva dana ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić uputio dopis svim općinskim, kantonalnim i federalnim institucijama u vezi s implementacijom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u kojem se, između ostalog, zahtijeva da se kazne svi oni koji protupravno koriste državno zemljište.

“Tu je strogo naređeno da se primijeni Zakon o državnom zemljištu koji se još 2013. godine trebao početi primjenjivati. Kada se iščita taj njegov dopis, dobije se kompletan pregled cjelokupne problematike i ono na šta sam ja sve vrijeme ukazivao. Ukoliko svi pravobranioci i organi vlasti budu postupali prema tome, mi ne bismo trebali imati više ovakvu vrstu problema”, pojasnio je Arifagić.

Sastanku sa Federalnim premijerom i Arifagićem prisustvovali su i načelnici općina Bosanski Petrovac i Bosanska Krupa i postignut je dogovor da se u roku od  7 do 8 dana problem riješi.

“Ja sam iznio svoj stav premijeru, da očekujem od Ministarstva poljoprivrede da osigura sredstva za kupovinu hrane za krave za ovu godinu. Ja sam kupio hranu za prošlu godinu i ne bih finansijski mogao izdržati da to uradim i ove godine. Ja jednostavno ne mogu do zemlje i nemam načina da proizvedem hranu”, ističe Arifagić koji tvrdi da je i visoki predstavnik Valentin Inzko poslao dopis ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudinu Dediću, ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK Draganu Polimancu, načelniku Bosanskog Petrovca Zlatku Hujiću i predsjedavajućoj Općinskog vijeća Bosanski Petrovac Nikolini Simić, u kojem traži hitno rješavanje nastalih problema.

“Haber.ba” podsjeća da je na području Trnopolja, Arifagić Investment d.o.o. osnovao uzgojno-selekcijski centar za norveško crveno goveče, što je jedini centar takve vrste na zapadnom Balkanu.

Kompanija Arifagić Investment d.o.o. trenutno zapošljava 24 radnika, a njen vlasnik očekuje da će po okončanju prve faze direktno na farmi biti zaposleno oko 100 ljudi, dok će s ukupno 5.000 muznih krava na farmi direktno raditi više od 500 ljudi. Površina koju će trebati obraditi da bi se nahranilo 5.000 grla je 2.500 hektara zemlje.

U planu je i otvaranje srednje poljoprivredne škole s norveškim nastavnim planom i programom, a najbolji učenici će biti upućivani na studije u Norvešku.

Arifagić Investment d.o.o. također namjerava otvoriti u narednom periodu i naučno-pokazni centar za obnovljive izvore energije, kao i centar za kontrolu kvaliteta stočne hrane.

Švedski brand naredne godine bi se trebao otvoriti trgovine u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, a već se vode pregovori o budućim lokacijama, piše “Faktor“…

Odjeću i ostale proizvode ove poznate marke Sarajlije bi najvjerovatnije mogli pronaći u Sarajevo City Centru. Švedska kompanija navodno već traži radnike u BiH, te su neki građani već aplicirali za posao.

Iako se već neko vrijeme špekuliše o dolasku ovog poznatog brenda na područje Bosne i Hercegovine iz H&M-a nisu željeli otkrivati više informacija. Samo su kratko naglasili da “u ovome trenutku nisu poznati konkretni planovi u vezi sa otvaranjem radnji u BiH“.

Iz SCC-a takođe nije bilo potvrde o planovima za otvaranje ove radnje u najvećem sarajevskom tržnom centru.

Švedska kompanija H&M trenutno najbliže prodajne centre ima u Hrvatskoj i Srbiji.

Menadžerica poslovnog inkubatora Meliha Gekić-Lerić detaljnije je informisala studente sa projektnim aktivnostima koje se realiziraju u INTERA-i i poslovanjem 28 start-up biznisa koje svoje aktivnosti predinkubacije i inkubacije realiziraju u okviru Parka. Posebno inspirativan i motivarajući govor gđe Gekić-Lerić dodatno je ohrabrio i motivirao studente za realizaciju vlastitih ideja (poduzetničkih poduhvata), gdje će im INTERA, kao partner studija, pružiti maksimalnu podršku i odlične uslove za rad.

Od neprocjenjive važnosti studentima je svakako ponuda Uprave INTERA TP da u narednoj akademskoj godini svim studentima ovog studija (u okviru obaveznog predmeta Stručna praksa) obezbijedi praksu u okviru Parka, nakon čega bi se svaki student ponaosob mogao adekvatno pripremiti za tržište rada koje je danas izuzetno turbulentno i zahtjeva sve veću profiliranost i diferenciranost u odnosu na ostale. Sigurni smo da će studenti znati iskoristiti ovu priliku, i u saradnji sa najboljima uspjeti izgraditi i brendirati sebe, lično i profesionalno, te na taj način pomoći i društvu, preuzimanjem poduzetničkih, menadžerskih i liderskih funkcija.

Važno je naglasiti da se domaćin pobrinuo i organizovao, dodatno, sastanke studenata sa „stanarima“ Parka, i to sa direktorima i menadžerima uspješnih IT kompanija: ,,North Cape Software” (Russ Wiltshire i Darija Bakula) i ,,Zen Dev” (Senad Šantić), koje ostvaruju zavidne rezultate kako na domaćem, tako i na međunarodnim tržištima.

Maksimalno motivirani i sa puno entuzijazma studenti su napustili prostorije Tehnološkog parka i najavili narednu posjetu istom, već 17.05., kada se organizira Info dan na kojem će se predstaviti Javni poziv za dodjelu grant sredstava iz Challenge fonda.

Menadžment i nastavno osoblje multidisciplinarnog studija Poslovna informatika Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, ovim putem koristi priliku da se iskreno zahvali menadžmentu i osoblju INTERA Tehnološkog parka, koji su još jednom dokazali svoj kvalitet, ulažući u znanje i vještine mladih ljudi, oblikujući iste u odlučne poslovne ljude spremne prihvatiti tržišne izazove.

Ovo je za “Oslobođenje” kazao predsjednik Sindikata PPDIVUT Mehmed Avdagić…

“Iz ovog sindiksta smo prvi upozorili na tešku situaciju u koncernu, s namjerom da se pomogne Konzumu, a zauzvrat je od radnika traženo da iz našeg pređu u drugi sindikat, jer sam odbio dati pristanak na otkaze. Mi smo jučer angažovali advokate koji će zastupati sve radnike Konzuma u BiH, a država mora poduzeti adekvatne mjere bez da čeka signal iz Zagreba”, poručio je Avdagić.

Prema procjenama ovog sindikata, u BiH bi posla moglo ostati hiljadu radnika Konzuma.

Uticaji krize u Agrokoru našli su se i ne dnevnom redu Zastupničkog doma Parlmentarne skupštine BiH, koja je započela u srijedu.

Zastupnicima je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavilo informaciju o posljedicama krize u “Agrokoru” na bh. Kompanije i ukupnu ekonomiju, upozoravajući kako su potencijalno ugrožene hiljade radnih mjesta i dovedeni u pitanje ogromni prihodi.

U informaciji je navedeno kako kompanije-kćeri “Agrokora” u BiH zapošljavaju 5.200 radnika te imaju godišnji obrt od 500 miliona eura, a posluju s više od 1.300 dobavljača. Najznačajniju kariku u tom lancu čini “Konzum BiH” s 4.600 zaposlenih i lancem od 250 prodajnih objekata koji imaju “dominantnu ulogu” na tržištu.

Više od 80 posto poslovanja i prometa “Agrokorove” kompanije, kako se navodi u informaciji, ostvaruju na teritoriji Federacije BiH, a s 31. martom dugovanja dobavljačima koje su oni prijavili iznosila su 131 milion konvertibilnih maraka, od čega se 74 miliona KM odnosi na dugove kojima je već dospio rok za naplatu.

Ne stabilizuje li se stanje u Agrokoru to će imati “izrazito negativni uticaj” na kompanije u BiH, doći će u pitanje očuvanje radnih mjesta a slijedit će i lančana reakcija koja će ugroziti poslovanje povezanih pravnih osoba, dobavljača i kooperanata, što će imati direktni uticaj i na stanje finansijskog sektora u BiH, navodi se.

Ovisno o razvoju događaja, dodaje se u informaciji, Vijeće ministara BiH ili vlade entiteta trebale bi razmotriti mogućnost postavljanja posebnog povjerenika koji bi koordinisao aktivnosti s vlastima Hrvatske te pratio finansijske transakcije i robne tokove “Agrokorovih” kompanija u BiH.

Ramljak očekuje nove kredite

Povjerenik hrvatske vlade za Agrokor Ante Ramljak je izrazio očekivanje da će novi krediti za najveći hrvatski privredni sistem biti dogovoreni u sljedećih “dvije do tri sedmice.”

On je potvrdio da Agrokor od 10. aprila redovno plaća svoje obaveze prema dobavljačima, dok za stare dugove traži rješenja. Jučer poslijepodne se ponovno susreo s predstavnicima ruske Sberbank, najvećeg vjerovnika Agrokora.

Šaćir svoje proizvode dostavlja na kućnu adresu pojedincima, a sarađuje i sa dvije pekare kojima dostavlja brašno.

Cijena kilograma heljdinog brašna košta 4 KM, pšeničnog, ječmenog i raževog po 2 KM, a kukuruznog i zobenog 3 KM, što je skuplje od cijena brašna kakvo građani kupuju u supermarketima, ali upitna je kvaliteta takvog brašna, smatra Šaćir, piše “Source“.

Mnogo novca i truda je potrebno uložiti da bi se dobio gotov proizvod, a najviše troši na gorivo i ulje za mašine koje koristi. Iako je život na selu težak jer se radi od jutra do mraka, Šaćir nikada nebi došao u grad da živi.

Osim brašna Šaćir se bavi i prodajom mlijeka. Ima četiri muzna grla koja zahtijevaju svoje vrijeme, a jedina pomoć su mu žena i djeca. Ranije su posjećivali sajmove gdje su predstavljali svoje proizvode, ali to se ne isplati, kaže naš sagovornik.

Ova porodica po sezoni od poljoprivrede uspije zaraditi dovoljno novca da žive cijelu godinu, do naredne žetve.

– Želimo obavijestiti naše uposlenike, medije, ali i cjelokupnu javnost da su objavljeni tekstovi potpuno netačni i neprovjereni. Brojka od 400 otkaza u Mostaru je netačna i dodatno stvara tenzije te osjećaj zabrinutosti i neizvjesnosti kod svih naših zaposlenih. U Mostaru zapošljavamo 281 zaposlenika, a u proteklom periodu uručili smo četiri otkaza zaposlenicima koji su imali ugovor na neodređeno vrijeme, zbog zatvaranja prodajnog objekta u Mostaru, a što im je najavljeno više od mjesec dana prije prekida radnog odnosa – istaknuto je iz Uprave Konzuma BiH.

Uprava Konzuma BiH je najavila da će poduzeti zakonske mjere i pokrenuti tužbu protiv Mehmeda Avdagića zbog klevete te objave netačnih informacija koje nanose štetu kompaniji, ali i zaposlenicima, piše “Faktor“.

Za Najpoželjnijeg poslodavca u 2017. u BiH, po izboru Bosanaca i Hercegovaca, izabrana je kompanija dm drogerie markt, koja je ovu nagradu odnijela i prošle godine, piše “Fena”…

Admira Isaković, prokuristica i voditeljica resora Nabava i marketing te prodajne regije kompanije dm, izrazila je zadovoljstvo činjenicom da uposlenici prepoznaju i cijene trud koji kompanija ulaže u razvoj ljudskih resursa.

“Ponovni izbor za najpoželjnijeg poslodavca čini nas posebno ponosnim jer potvrđuje da je zadovoljstvo naših uposlenika prepoznato i cijenjeno na tržištu rada. Nastavit ćemo se i dalje truditi da se svi naši zaposlenici, bez obzira na poziciju, osjećaju podjednako vrijednim, da objektivno vrednujemo rad, i stvaramo uslove u kojima svaki pojedinac može najbolje iskazati svoje afinitete i sposobnosti. Podjednako, njegujemo i uzajamno povjerenje i human odnos te vjerujemo kako jedni od drugih uvijek imamo priliku učiti. Zahvaljujem svima koji su omogućili dm-u ovu nagradu i mogućnost da, kao najpoželjniji poslodavac, podstaknemo i druge poslodavce na kreiranje boljih uvjeta za rad i još boljih odnosa između poslodavaca i radnika. Svima želim uspjeh u poslovanju s ciljem da u Bosni i Hercegovini stvorimo puno radnih mjesta za sve one vrijedne ljude koje ova zemlja ima”, kazala je Isaković.

Na listi deset najpoželjnijih poslodavaca za 2017. godinu, drugo mjesto je zauzela kompanija Al Jazeera Balkans, a zatim slijede Mistral Technologies, HIFA Group, Bingo, Nsoft, AS Group, ORBICO, Violeta i UniCredit Bank.

Najpoželjnijih 50

Poslodavci koji su se plasirali od 11. do 50. mjesta svrstani su u kategorije čiji je kriterij za formiranje bila djelatnost kompanije. Priznanja su uručena i kompanijama koje su u okviru pojedinačnih kategorija proglašene za prvoplasirane.

Tako je za najpoželjnijeg poslodavca u Finansijskom sektoru proglašena kompanija ASA Osiguranje, koja svoju poziciju na tržištu rada gradi kao kompanija koja je poželjna mladim i obrazovanim ljudima, ali i onima koji imaju višegodišnje radno iskustvo.

Kad je riječ o FMCG sektoru ovo priznanje dobila je kompanija Philip Morris BH. U Maloprodajnom sektoru najpoželjniji poslodavac je kompanija JYSK. U sektoru Fashion&Retail priznanje je dobila Alma-Ras, a u Distributivnom sektoru za nagradu se izborila kompanija Nelt d.o.o.

Ove godine je u Proizvodnom sektoru najviše glasova dobila Coca-Cola HBC BH, a u Sektoru medija građani BiH su za najpoželjnijeg poslodavca izabrali N1, dok je u Sektoru nafte i plina nagradu dobila Holdina.

Neke od najpoželjnijih kompanija u ICT sektoru su Telemach d.o.o. i Authority Partners.

Među ostalim dobitnicima priznanja za drugoplasirane i trećeplasirane u sektorima su Deichmann obuća, MARBO, Reiffeisen BANK, Sberbank BH, KONZUM, FIS, Prevent BH, Bosnalijek d.d. i MEGAMIX.

Tromjesečno istraživanje

Projekt “Najpoželjniji poslodavac” se organizuje svake godine, te počinje tromjesečnim istraživanjem na osnovu kojeg se pravi poredak izabranih najpoželjnijih poslodavaca. Ove godine su u istraživanju učestvovale 724 kompanije, a glasanjem je prikupljeno ukupno 18.490 jedinstvenih glasova.

U istraživanju su učestvovali ispitanici iz više od 100 gradova širom Bosne i Hercegovine, a prosječna dob učesnika je od 25 do 35 godina. Najveći broj učesnika ima visoku stručnu spremu, čak 63%, a 75% ispitanika su trenutno zaposleni.

Učesnici u istraživanju kod poslodavaca najviše cijene dobar odnos spram zaposlenih i pozitivno radno okruženje. Na trećem mjestu se nalaze sigurnost zadržavanja posla. Među razlozima koje su ispitanici naveli kao bitne su također i visok kvalitet proizvoda i usluga kompanije, mogućnost razvoja profesionalnih vještina, te visina plate i ostale beneficije.

Kao i svake godine, na ceremoniji dodjele priznanja prisustvovao je veliki broj gostiju, predstavnika vodećih kompanija, međunarodnih organizacija, kao i predstavnika političke i poslovne zajednice BiH.

Generalni sponzor ceremonije je Ambasada Švicarske u BiH, a u svojstvu prijatelja projekta ceremoniju je podržao Federalni zavod za zapošljavanje.

Strateški medijski partner projekta je Akta.ba, generalni medijski pokrovitelji portal Klix.ba, dok su ostali medijski partneri Business Magazine, Radio Sarajevo, Bljesak.info, Reunion i Dnevni list.

Priznanje “Najpoželjniji poslodavac” omogućuje kompaniji da se pozicionira u svijesti poslotražioca kao mjesto na kojem bi oni željeli raditi i napredovati, doprinosi jačanju atraktivosti kompanije i vrijednosti njenog brenda iz ugla javnosti i njenih budućih uposlenika, dok postojećim uposlenicima daje potvrdu da rade na najpoželjnijem mjestu na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, što doprinosi njihovom opštem zadovoljstvu i povećanoj produktivnosti i motivaciji na radnom mjestu.

Neke od najvećih kompanija u BiH bili su dobitnici priznanja “Najpoželjniji poslodavac” proteklih godina.

“2017 Zhejiang Export Fair (Serbia)” okupiće preko 60 proizvođača iz ekonomski najrazvijenije kineske provincije Zhejiang (Džeđang), koji će imati priliku da posjetiocima sajma predstave proizvode iz oblasti:

• elektronika i elektrotehnika
• građevinski materijal
• dekoracija (za kuću i kupatilo, namještaj i dr.)
• rasvjeta
• mašine i prateća oprema

Najveći sajam kineskih proizvođača 18. maja biće po prvi put organizovan u Srbiji od strane Zhejiang Broad International Convention & Exhibition Co., Ltd dok je domaćin ovog događaja Odjeljenje za spoljnu trgovinu provincije Zhejiang, a jedan od sponzora kompanija Belmax Center iz Beograda.

Osnovana 2001. godine, Zhejiang Broad International Convention & Exhibition Co., Ltd（BCE）je državna kompanija koja organizuje najeminentnije internacionalne skupove, izložbe i sajmove, uz pokroviteljstvo Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomsku saradnju Narodne Republike Kine.

Sajam koji ove godine prvi put organizuju u Srbiji, ima zadatak da našim preduzećima predstavi najsavremenije proizvode iz oblasti građevinskih i infrastrukturnih materijala, namještaja, kućnih aparata, dekoracije, rasvjete, mašina i opreme i uvede našu zemlju, Centralnu i Istočnu Evropu u trendove koje prati jedna od najbrže rastućih ekonomija u Kini.

“Cilj internacionalnog sajma Zhejiang Export Fair je da na jednom mestu okupi reprezentativne proizvođače i trgovce koji će kvalitetom svojih proizvoda i uslugom, a posebno njihovom povoljnom cijenom, privući veliki broj kupaca. Preduzeća iz Srbije dobiće jedinstvenu priliku da uspostave međunarodnu saradnju sa uspješnim kineskim proizvođačima i tako unaprijede svoje poslovanje”, izjavio je Regon Džo, direktor Belmax Centra.

Ovaj sajam podržan je od strane Ambasade Narodne Republike Kine u Srbiji, Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije i Privredne komore Srbije.

U jakoj konkurenciji, između 400 nominovanih poslovnih subjekata, dm je i u 2017. godini prepoznat kao najpoželjniji poslodavac u našoj zemlji. U tromjesečnom online istraživanju učestvovali su ispitanici iz svih dijelova BiH, a pozitivno radno okruženje i dobar tretman zaposlenih, kvalitete su stavljene na vodeće mjesto prilikom ocjenjivanja konkurentnosti i formiranja izbora. Dalje, kao odlučujuće kriterije u rangiranju kompanija koje nude optimalne uslove za rad i razvoj karijere, svrstali su sigurnost zadržavanja posla i visok kvalitet proizvoda i usluga kompanije, prilike za stručno usavršavanje i napredovanje, visinu plate i ostale beneficije.

Na ceremoniji proglašenja pobjednika i dodjele priznanja, Admira Isaković, članica Uprave dm-a i voditeljica resora Nabava i Marketing, istakla je kako su posebno ponosni na ovo priznanje javnosti kojim je dm percipiran kao poželjna radna sredina i pozitivan primjer u poslovnom miljeu. „Ponovni izbor za najpoželjnijeg poslodavca čini nas posebno ponosnim jer potvrđuje da je zadovoljstvo naših uposlenika prepoznato i cijenjeno na tržištu rada.

Nastavit ćemo se i dalje truditi da se svi naši zaposlenici, bez obzira na poziciju, osjećaju podjednako vrijednim, da objektivno vrednujemo rad, i stvaramo uslove u kojima svaki pojedinac može najbolje iskazati svoje afinitete i sposobnosti., njegujemo i uzajamno povjerenje i human odnos te vjerujemo kako jedni od drugih uvijek imamo priliku učiti. Zahvaljujem svima koji su omogućili dm-u ovu nagradu i mogućnost da, kao najpoželjniji poslodavac, podstaknemo i druge poslodavce na kreiranje boljih uvjeta za rad i još boljih odnosa između poslodavaca i radnika. Svima želim uspjeh u poslovanju s ciljem da u Bosni i Hercegovini stvorimo puno radnih mjesta za sve one vrijedne ljude koje ova zemlja ima.“

Stimulativna radna sredina u kojoj se njeguje timski rad i saradnja, ali cijeni samostalnost i odgovornost u radu, nudi klizno radno vrijeme i brojne prilike za profesionalno usavršavanje, nagrađuje rad i doprinos zaposlenika razvoju kompanije, samo su neke od odlika dm-ove poslovne politike i etike.

Agencija “GoBankingRates” sastavila je listu na osnovu parametara, koji su bili: indeks lokalne kupovne moći, cijena zakupa nekretnina, cijena namirnica i indeks potrošačkih cijena. Poređenja u rezultatima su vršena sa standardom života i cijenama u New Yorku, piše “BHRT“…

Bosna i Hercegovina je na 11. mjestu liste. Kako piše “Time”, posjeduje pristojnu kupovnu moć, nisku cijenu zakupa nekretnina, namirnica i indeksa potrošačkih cijena. Kao primjer se navodi Sarajevo gdje su ukupni mjesečni troškovi najma i ostalih troškova između 550 i 650 eura.

Crna Gora (26. mjesto na listi) se ističe po niskim cijenama namirnica, dok je kupovna moć negdje na sredini liste najjeftinijih zemalja za život. U poređenju sa New Yorkom, kupovna moć je niža za 44,6 posto, zakup jeftiniji za 88,8 posto, namirnice za 68,9 posto, dok je indeks potrošačkih cijena niži za 61 posto.

Srbija je na ovoj listi zauzela 18. mjesto. U odnosu na ostalih 49 zemalja, cijena zakupa nekretnina je treća najniža, sa prosječnom cijenom zakupa jednosobnog stana od oko 155 eura u Novom Sadu, navodi se u tekstu i dodaje da su cijene namirnica (za 73,2 posto jeftinije nego u Njujorku) i indeks potrošačkih cijena (66,8 posto jeftiniji) niski, ali i kupovna moć (za 52,4 posto niža) stanovništva.

Hrvatska se nalazi na 47. mjestu. Kupovna moć je niža za 36,1 posto, cijena zakupa nekretnina je 90 posto jeftinija, namirnice 58,8 posto, a indeks potrošačkih cijena 51,2 posto. Kako se navodi u tekstu, cijena zakupa nekretnina je niža nego u većini zemalja sa liste, a kao primjer je navedeno da soba u Zagrebu košta 325 eura.

Slovenija je na 36. mjestu. Zanimljiv podatak je da Slovenija ima višu kupovnu moć od svih 50 zemalja na listi, a u odnosu na New York je niža za 13 posto. Cijena zakupa je jeftinija za 86,5 posto, namirnice za 57,4 posto, a indeks potrošačkih cijena 47,4 posto.

Prvih deset zemalja na listi najjeftinijih zemalja za život koju je objavio Time su Južna Afrika, Indija, Kosovo, Saudijska Arabija, Kazahstan, Zambija, Oman, Paragvaj, Češka i Makedonija.

Vlasnik ove punionice Edis Omerdić iz Lukavca je kazao kako su kapaciteti vode na tom području 211 litara u sekundi, te najavio nova ulaganja u novootvorenu firmu, piše “Indikator“.

– Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine vode, tako da vodom iz naše punionice planiramo snabdijevati dobar dio domaćeg tržište, kao i neka tržišta na Bliskom Istoku, u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru i Bahreinu – naglasio je.

Ukupna površina parcele na kojoj se nalazi tvornica je 5.500 kvadratnih metara, a u prvoj fazi njenog rada u planu je da se zaposli oko dvadeset radnika.

– Za pohvalu su razumijevanje i vizije općinskih vijećnika i načelnika općine, koji su pokazali zaista visok stepen poslovnosti. Hvala im, zbog toga, na ukazanom povjerenju – zaključio je Omerdić.

Načelnik Bugojna Hasan Ajkunić je izrazio nadu da će novo postrojenje biti od velike koristi za bugojansku privredu.

Istaknuo je, također, kako se radi o jednom od značajnih privrednih projekata u Bugojnu u ovoj i idućoj godini.

Najtraženiji su konobari i kuhari, a Stjepan Perić, jedan od dubrovačkih ugostitelja, kaže da samo on u svoja tri ugostiteljska objekta već sutra može zaposliti između 20 i 30 ljudi, piše “Dnevnik“…

“Tražimo 20 do 30 ljudi, možemo ih sutra zaposliti. Nažalost ih nema. To se pitanje povlači već godinama, u ovoj godini je vrhunac. Mi raspisujemo konkurse, tražimo ih preko ličnih kontakata, na sve moguće. Jednostavno se niko ne javlja i ne znamo šta se događa”, kaže Perić.

Slaže se da je jedan od velikih problema u Dubrovniku smještaj za radnu snagu.

“Dubrovnik je svjetski turistički centar i ljudi koji se bave iznajmljivanjem jasno je da to puno bolje mogu unovčiti s turistima nego s radnicima, Hrvaticama i Hrvatima, koji su vrlo radišan i kreativan narod”, kaže Perić, dodajući da će u budućnosti morati pronaći načina da osiguraju smještaj za kvalitetne radnike.

“Tako ćemo puno lakše doći do kvalitetnih radnika, ne bilo kakvih. Jer Dubrovnik teži izvrsnosti i moramo tražiti vrhunske radnike”, kaže Perić, koji je siguran da su organizacija i odnos prema gostima bili puno bolji nekad prije nego danas.

Iz Udruženja ugostitelja već dugo apeliraju na Ministarstvo rada Hrvatske da se povećaju kvote za uvoz strane radne snage, kako bi se bar na vatrogasnoj mjeri riješio ovaj problem.

Snažan pritisak

Prema najnovijoj analizi Svjetskog vijeća za zlato (WGC), najbogatije su Sjedinjene Američke Države, koje imaju više od 8.000 tona zlata. Na drugom mjestu je Njemačka s više od 3.300 tona, a zanimljivo je da je na trećem mjestu Međunarodni monetarni fond (MMF) s više od 2.800 tona.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kazao je za “Avaz“ da je zlato koje posjeduje MMF u biti naslijeđeno, jer je u vrijeme nastajanja Fonda još na snazi bilo pravilo da se novac vezuje uz zlatnu rezervu država.

“Dakle, države koje su 1944. godine formirale MMF morale su deponovati i zlato u Fond. Radi se o ogromnim zlatnim rezervama, koje ne mogu biti prodate tako lako, jer bi izvršile snažan pritisak na svjetsku cijenu zlata. Jedino što zbunjuje u ovoj listi WGC-a jeste svrstavanje MMF-a u isti rang s državama. Do momenta odustajanja od principa zlatne rezerve, određene države su svoje obaveze prema MMF-u izvršavale u zlatu, te je zbog toga ovaj fond nagomilao više od 2.800 tona”, pojasnio je Čavalić.

Dodao je da se danas novac naslanja na povjerenje, a ne na zlato, te da, kada je riječ o našoj državi, te tri tone zlata koje posjeduje BiH ne treba posmatrati kao zlatnu rezervu, već samo kao državnu imovinu, kao bilo koju drugu.

“Dakle, ta količina ne pokriva konvertibilnu marku kao valutu i nema tu svrhu. Nije tako samo kod nas, već nijedna svjetska valuta nema više pokriće u zlatnim polugama. Zato naša država sutra može prodati te tri tone zlata ili ih zamijeniti nečim drugim i to neće uticati na konvertibilnu marku, jer naša marka direktno ovisi o euru. Ovim tonama zlata upravlja Centralna banka BiH”, istakao je Čavalić.

Stanje na Balkanu

Kada je riječ o Balkanu, najviše zlata posjeduje Srbija (18,8 tona) i nalazi se na 63. mjestu. Slijedi Makedonija, koja je sa 6,9 tona na 77. mjestu. Na 88. mjestu je Slovenija sa 3,2 tone, a na 98. mjestu nalazi se Albanija sa 1,6 tona. Među top 100 nisu Hrvatska i Crna Gora.

Na posljednjem, 100. mjestu liste nalazi se Mongolija sa 1,5 tona zlata.

Centralna banka: Zlato koje je sastavni dio deviznih rezervi

Iz Centralne banke (CB) BiH potvrdili su za “Avaz” da CBBiH u svom portfoliju posjeduje tri tone zlata.

“Zlato koje je sastavni dio deviznih rezervi, CBBiH drži na računu u banci u Švicarskoj kreditnog rejtinga AAA, a fizički je locirano u trezoru “Bank of England:. Zlato je u teoriji okarakterisano kao imovina zaštićena od negativnih uticaja inflacije, ali i kao dobro za kojim raste potražnja u nesigurnim vremenima. Za svaku zemlju poželjno je da ima što više rezervi u zlatu, jer je zlato najpouzdaniji oblik čuvanja vrijednosti. Zlato predstavlja jedan od instrumenata u koje CBBiH investira svoje devizne rezerve te kao sastavni dio deviznih rezervi predstavlja pokriće domaćoj valuti”, istakli su iz CBBiH.

Također kompanija FIS d.o.o. je tokom 2016. godine zaposlila oko 300 novih radnika što je svrstava na treće mjesto po ukupnom broju novozaposlenih u FBiH.

Za ovu priliku Zoran Maros, direktor poduzeća FIS d.o.o. je izjavio:
“Posebno nam je drago jer su naši napori prepoznati od strane građana BiH i naših zaposlenika. Naši rezultati govore o nama, a u budućnosti možemo obećati da ćemo nastaviti i dalje razvijati našu kompaniju i širiti prodajnu mrežu. Naše preduzeće ima jasan razvojni put i viziju koju su nam od samog osnutka postavili njegovi suvlasnici. Dokazali smo da smo u stanju nositi se i sa najvećim izazovima i iz svega izaći još jači.

FIS d.o.o. danas ima jedan veoma snažan manadžment, te sarađujemo i savjetujemo se sa najeminentnijim savjetnicima i managerima iz Evrope, jer želimo biti u korak sa najnovijim trendovima poslovanja. Posebno se zahvaljujemo našim radnicima koji su ujedno i naša najveća snaga, ali i našim cijenjenim kupcima koji su sve ove godine sa nama.”

“Naš je cilj prikupiti, analizirati i implementirati ideje iz svih segmenata poslovanja i pretvoriti ih u profitabilne ponude i usluge za naše klijente. Oracle Idea & Innovation cloud je odličan alat za te svrhe”, izjavila je Sanela Pašić, direktorica Addiko Bank d.d. Sarajevo.

Mario Ivanković, direktor Addiko Bank a.d. Banja Luka naglasio je da prikupljanje ideja i prijedloga za inovacije od strane zaposlenika kroz ovaj alat ide značajno brže, a predlagači ideja mogu da vide efekte svojih ideja u vrlo kratkom roku.

“Idea & Innovation Management Cloud projekat Addiko banke je pionirski i uistinu vizionarski pristup menadžmenta banke unapređenju cjelokupnog poslovanja. Oracle je strateški prepoznao potencijal i važnost ovog projekta, te smo zajedno sa našim partnerom, Core d.o.o. Sarajevo, nedavno završili implementaciju rješenja, na način da se zaposlenicima omogući transparentniji i efikasniji način učešća u kreiranju i implementaciji poslovne strategije, te unaprjeđenju poslovnih procesa”, istakao je Faruk Jažić, voditelj prodaje i ključnih klijenata za Oracle Adriatics.

Naravno, zavisi od toga kako definišete “bogatstvo”, ali ako želite da imate milione… postoji samo jedan realističan scenario da do toga dođete, piše “Bizlife“…

Mnogi bi da budu bogati, ali većina se ni ne nada da će dostići taj cilj… ali neki i uspiju. Kako piše sajt “Inc.com” – nikada nećete biti bogati ako radite za nekog drugog. I nikada nećete postati “bezobrazno bogati” ako živite “bezbjedno”, sa “pozitvnim balansom između posla i života”.

Sajt “Inc.com” je uradio mini-istraživanje: Ako biste imali najveću moguću platu, i ludački štedjeli novac, opet bi vam bilo potrebno preko 30 godina da biste uštedjeli veliku sumu. Kada kažemo veliku, misli se na nekoliko miliona dolara. Naravno, sve se ovo odnosi na situaciju kada radite za nekog drugog.

“Statistics of Income Division” uradio je prije tri godine istraživanje kako bi se ustanovilo (na osnovu poreza) na koji način top 400 najbogatijih ljudi zarađuje svoj novac.

Podaci pokazuju sljedeće:

• Plata: 4.4 posto;
• Interesi: 4.2 posto;
• Dividende: 10.9 posto;
• Prodaja kapitala: 65.2 posto;
• Partnerstva i korporacije (Partnership and S Corp Net Income): 16.2 posto.

Šta ovi brojevi u stvari pokazuju? Samo mali procenat bogatstva neke osobe predstavlja plata ili zarada. Iako posjedovanje nekog biznisa (ili više njih) može da donese bogatstvo, mnogo više to može da pruži – prodaja tog biznisa.

I dalje ste sumnjičavi? Pogledajte Forbsovu listu milijardera: Gas, Buffet, Bezos, Zuckerberg, Bloomberg, Page, Brin… Svi su preduzetnici i svi su napravili nevjerovatno uspješne biznise. Tačnije, biznise sposobne za skaliranje.

To znači da imaju mogućnost za širenje, veliki broj ogranaka, i to širom svijeta… Tako postajete “glavni igrač” u svojoj industriji.

Da je lako mogao bi svako, ali sada bar znate kako se nećete obogatiti.

Tarifni model Kombinuj je spoj postpaid i prepaid pogodnosti m:tel mobilne telefonije. Korištenjem Kombinuj tarife možete kontrolisati i ograničiti svoje mjesečne troškove dogovorenom pretplatom, a uz mogućnost dopune računa klasičnom FREND dopunom.

Uz Kombinuj tarife možete odabrati i jedan od sjajnih modela telefona iz m:tel ponude i uživati u opuštenoj komunikaciji.

Wiko Sunny uz tarifu Kombinuj 10 može biti vaš po cijeni od samo 29 KM, Tesla 3.2 lite uz tarifu Kombinuj 20 možete kupiti za 48 KM, a ZTE Blade A310 uz Kombinuj 20, takođe može biti vaš po cijeni od 48 KM (sa PDV-om uz ugovor na 24 mjeseca).

I naravno, količinu i brzinu mobilnog interneta uvijek možete dopuniti putem servisa Moj meni i ponuđenih internet tarifnih opcija.

Za više informacija pozovite 0800 50 000.

Tom prilikom istaknuto je da je sektor Informaciono-komunikacionih tehnologija vitalan i potentan, te da je jedan od najbrže rastućih, ne samo u svijetu nego i u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

“Ovo je jedan od najbrže rastućih sektora privrede i po svom značaju prevazilazi naša razmišljanja i očekivanja. Naime, puno brže se razvija nego što mi, koji nismo u struci, možemo i pretpostaviti. Ne postoji grana privrede ili bilo koja druga društvena aktivnost koja može funkcionirati bez telekomunikacija i danas je prilika da skrenemo pažnju javnosti na značaj ove grane privrede, njene perspektive i na očekivanja od nadležnih institucija u kojem pravcu trebaju kreirati buduću strategiju razvoja telekomunikacija i svih onih koji se naslanjaju na telekomunikacije. Vanjskotrgovinska komora će stajati na raspolaganju svima onima kojima je potrebna i da ćemo u okviru naših kapaciteta odgovoriti njihovim zahtjevima”, kazao je Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH ima važnu ulogu u stvaranju ambijenta i poboljšanju uslova za razvoj IKT sektora.

“Ove godine Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva obilježava se sa fokusom na temu ‘Veliki podaci za velike uticaje’. Kada govorimo o IKT-u i informacijskom društvu, onda mislimo na ciljeve strategije “Evropa 2020“, kroz koje se, između ostalog, treba ostvariti pametan, održiv i uključiv rast, te kroz digitalnu agendu uspostaviti jedinstveno digitalno tržište u razvijenom digitalnom društvu. U središtu tih zbivanja i dalje je informacija kao glavni resurs razvoja društva, a podaci iz kojih proizlazi predstavljaju pogonsko gorivo bez kojeg inovacije ne bi bile moguće”, istakao je Željko Knežević, pomoćnik ministra za komunikacije i transport.

Dodao je da velikom ekspanzijom IT industrije rapidno raste i količina podataka koja se generira, a bilo koji podatak koji ima najmanje tri karakteristike poznate kao 3V (velika količina, brzina i raznovrsnost) definiše se kao “Big Data” ili “Veliki podaci”.

“Veliki podaci mogu biti vrlo značajni u prediktivnim analizama pri donošenju javnih politika i odluka u cilju napretka u mnogim sektorima društva, kao što su javna uprava, promet, zdravstvo, obrazovanje, poslovni sektor, zaštita čovjekove okoline… ‘Big Data’ su šansa, prilika i mogućnost da kompanije postanu inovativnije, produktivnije i konkuretnije”, naglasio je Knežević.

Nadžida Sarić, rukovoditeljica Sektora za regulaciju tržišta Regulatorne agencije za komunikacije, kazala je da je Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) najstarija agencija Ujedinjenih nacija, te da obilježava 152 godine postojanja.

“Obilježavanje 152. godišnjice ITU-a uz temu ‘Veliki podaci za velike uticje’ ima za cilj podići svijest šire javnosti o tome kako možemo koristiti nove tehnologije za poticanje društveno-privrednog razvoja”, rekla je Sarić, te nastavila:

“Na globalnoj sceni postojanje ‘Velikih podataka’ otvara jedno sasvim novo tržište analitike tih podataka, čijim će razvojem sve više rasti potražnja za data inžinjerima. Tako se na primjer očekuje da će u Velikoj Britaniji biti otvoreno 56.000 radnih mjesta do 2020. godine.”

Sarić se osvrnula i na tržište telekomunikacija u BiH, na kojem, po njenim riječima, telekom operateri mogu koristit “Velike podatke“ za dubinsku analizu navika korisnika i njihovih primarnih preferencija u svrhu kreiranja marketinških strategija.

“Telekom operaterima analiza ‘Velikih podataka’ zapravo trasira smjer kojim se trebaju razvijati i unapređivati postojeće sisteme i strategije. Želim naglasiti da je za donošenje specifične sektorske regulative u BiH još uvijek rano i da će RAK pratiti trendove evropskog modela, koji se, između ostalog, temelji na direktivi o privatnosti u elektronskim komunikacijama”, zaključila je Sarić.

Branislav Vujčić, predsjednik IKT asocijacije VTK BiH, naglasio je da iako je riječ o mladoj asocijaciji, koja je oformljena u decembru prošle godine, do sada je poduzeto niz aktivnosti.

“Naša asocijacija je dokaz da podržavamo ovu granu. Po broju članova smo najveća asocijacija u BiH ovakve vrste. Ovo ne znači da ćemo postojećim udruženjima biti konkurencija, nego naprotiv usko ćemo sarađivati sa njima, sa zajedničkim ciljem da se okruženje u BiH za rad IKT firmi poboljša na svaki mogući način. Novina kod ove asocijacije je da okuplja kompanije koje se bave informacionim tehnologijama i komunikacijama, ali i digitalne medije. U toku je proces digitalizacije i prelaskom na digitalni sa analognog prenosa oslobodiće se set frekvencija koje će uglavnom preuzeti telekomi. U najavi je 4G prenos podataka, što za našu branšu znači isto kao 5c za transport”, naveo je Vujčić.

On je dodao još da asocijacija ima preko 1.300 registrovanih pravnih subjekata i oko 500 fizičkih lica, što je preko tri posto od ukupnog broja registrovanih pravnih lica u BiH. U sektoru radi preko 16.000 ljudi, mahom sa diplomom fakulteta. Istakao je da je 2015. godine IKT sektor napravio promet od 2.600 milijardi KM, što je prema Vujčićevim riječima, oko deset posto učešća u BDP-u BiH, a to govori koliko je to vitalan i potentan sektor.

Svi korisnici usluga JP Elektroprivreda BiH, putem internet i mobilnog bankarstva UniCredit Bank od sada mogu jednostavnije plaćati račune štedeći vrijeme i novac.

Nudeći savremene i ekološke usluge, JP Elektroprivreda BiH i UniCredit Bank d.d. su svojim klijentima ponudili mogućnost plaćanja računa za električnu energiju aktivacijom e-računa kod Elektroprivrede BiH (račun koji stiže elektronskom poštom) i njegovim plaćanjem putem e-uplatnice UniCredit Bank. E-uplatnicu UniCredit Bank moguće je aktivirati u uslugama internet bankarstva e-ba i mobilnog bankarstva m-ba.

Ukoliko klijenti JP Elektroprivreda BiH do 01.04.2018. godine aktiviraju uslugu e-računa, te aktiviraju e-uplatnicu u okviru usluga e-ba ili m-ba UniCredit Bank, ostvaruju pogodnost plaćanja računa bez naknada u narednih godinu dana od dana aktivacije e-računa.

”Nakon uvođenja usluge e-račun i velikog odziva, odlučili smo otići korak dalje i našim kupcima omogućiti i novi vid plaćanja, kroz e-uplatnicu. UniCredit banka je prepoznala značaj ovakvog projekta i zajedničkim snagama smo u kratkom roku, pokrenuli uslugu koja će prvih godinu od početka korištenja usluge biti besplatna, odnosno bez troškova provizije. Elektroprivreda BiH nastoji da prati tržišne i tehnološke trendove te smo, u tom smislu, preduzeli značajne aktivnosti koje za cilj imaju digitalnu transformaciju poslovanja i odnosa sa klijentima. Nadamo se da ćemo našim kupcima u narednom periodu ponuditi mnoge olakšice i pogodnosti, te da ćemo do sljedećeg 17. maja, Međunarodnog dana informacijskog i telekomunikacijskog društva, predstaviti još sličnih projekata”, izjavila je Midheta Kurspahić, glasnogovornica JP Elektroprivreda BiH.

“Saradnjom sa Elektroprivredom BiH i pogodnostima koje smo omogućili kroz ovu akciju želimo nastaviti svojim klijentima pružati kvalitetne usluge koje će im olakšati svakodnevne obaveze. Najveća prednost našeg internet i mobilnog bankarstva je ušteda vremena i novca, te mogućnost poslovanja s bankom s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme, neovisno o radu poslovnica. Naši cilj su zadovoljni klijenti, te ćemo i u budućnosti nastojati nuditi najbolja rješenja i savremene usluge“, izjavio je Slaven Rukavina, izvršni direktor za maloprodaju UniCredit Bank d.d.